Oglas

opasnosti cyber napada

Hakeri već napadaju institucije i kompanije u BiH, a država još nema jedinstven sistem cyber zaštite

author
N1 BiH
18. nov. 2026. 16:00
hakeri
N1

Dok se cyber napadi širom svijeta sve češće pretvaraju u ozbiljne poremećaje rada bolnica, kompanija i javnih službi, Bosna i Hercegovina suočava se s problemima u organizaciji vlastite digitalne odbrane. Tokom 2026. godine na hakerskim platformama pojavile su se tvrdnje o napadima na organizacije u BiH, uključujući i jednu državnu instituciju. Istovremeno, međunarodne institucije upozoravaju na nedostatke u zakonodavnom okviru i koordinaciji cyber sigurnosti. Koliko je zemlja spremna za napad koji bi istovremeno pogodio više važnih sistema?

Oglas

Tokom 2026. godine najmanje tri organizacije povezane s Bosnom i Hercegovinom pojavile su se u javnim evidencijama "ransomware prijetnji". Među njima su Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), Sport Vision i kompanija AbelZeta. Njihova imena objavile su hakerske grupe koje tvrde da su kompromitovale njihove sisteme. U dostupnim evidencijama, međutim, nije nezavisno potvrđen uspjeh svih navodnih napada niti eventualni obim ukradenih podataka.

Slučajevi su posebno značajni zbog upozorenja međunarodnih institucija da Bosna i Hercegovina i dalje nema cjelovit sistem cyber sigurnosti na državnom nivou.

Državna institucija među navodnim metama

Prema evidenciji cyber prijetnji koju vodi platforma Ervik, hakerska grupa Emperador 9. septembra 2026. označila je Centar za uklanjanje mina u BiH kao svoju žrtvu.

Ranije iste godine grupa LockBit 5 objavila je tvrdnju o kompromitaciji Sport Visiona, dok je grupa Space Bears navela kompaniju AbelZeta.

Riječ je o podacima prikupljenim s javno dostupnih stranica hakerskih grupa, koje se često koriste za pritisak na žrtve i objavljivanje navodno ukradenih informacija. Takve objave ne predstavljaju nezavisnu potvrdu napada.

Ipak, činjenica da se među navedenim organizacijama pojavljuje i državna institucija otvara pitanje spremnosti javnog sektora za otkrivanje i suzbijanje digitalnih prijetnji.

Šta su ransomware prijetnje?

Ransomware je vrsta cyber napada u kojem hakeri blokiraju pristup računarskim sistemima ili šifriraju podatke, a zatim od žrtava zahtijevaju otkupninu. Sve češće prethodno kradu povjerljive dokumente i prijete njihovom javnom objavom ukoliko novac ne bude isplaćen. Mete su kompanije, bolnice, banke i državne institucije. Plaćanje otkupnine ne garantuje povrat podataka, upozorava američka Agencija za cyber sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA). Objavljivanje imena organizacije na stranici hakerske grupe samo po sebi nije dokaz da je napad bio uspješan.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u dokumentu objavljenom 12. oktobra 2026. navodi da je BiH jedna od rijetkih zemalja jugoistočne Evrope bez državne strategije cyber sigurnosti i operativnog CERT/CSIRT tima na državnom nivou.

Riječ je o specijalizovanim timovima zaduženim za otkrivanje, analizu i koordinaciju odgovora na računarske sigurnosne incidente.

Prema OSCE-u, procjena provedena 2025. godine pokazala je da se institucije BiH suočavaju s povećanom izloženošću cyber prijetnjama, ograničenim tehničkim znanjem, nedostatkom stručnog kadra i nedovoljno razvijenim mehanizmima koordinacije.

Slične nalaze donosi i Evropska komisija u izvještaju za 2026. godinu. U dokumentu se upozorava da BiH nema sveobuhvatan zakonodavni okvir za sigurnost mreža i informacionih sistema niti jedinstvenu kontaktnu tačku za koordinaciju na nivou cijele zemlje.

Evropska komisija ocjenjuje da izostanak takvog okvira povećava izloženost cyber prijetnjama.

Postoje pojedinačni kapaciteti, ali ne i jedinstvena zaštita

To ne znači da u Bosni i Hercegovini ne postoje nikakvi mehanizmi cyber zaštite. Republika Srpska ima vlastiti CERT, dok pojedine državne institucije razvijaju posebne kapacitete za odgovor na incidente.

Međutim, međunarodne procjene ukazuju na nedostatak sveobuhvatne koordinacije, zajedničkih standarda i sistema razmjene informacija između različitih nivoa vlasti.

U izvještaju OECD-a iz 2026. godine upozorava se i na probleme malih i srednjih preduzeća, koja često raspolažu ograničenim budžetima i nedovoljnim stručnim kapacitetima za zaštitu od napada.

Prema podacima koje navodi OECD, približno polovina anketiranih malih i srednjih preduzeća nije sigurna je li ikada bila izložena cyber napadu, što ukazuje na nedostatke u praćenju i prepoznavanju sigurnosnih incidenata.

Šta ako napad pogodi bolnice ili javne službe?

Razmjere mogućih posljedica pokazao je ransomware napad WannaCry iz 2017. godine, kada su u britanskom zdravstvenom sistemu NHS otkazivani pregledi i medicinski zahvati zbog poremećaja u radu informacionih sistema.

Cyber napadi mogu blokirati pristup podacima, zaustaviti poslovanje i ugroziti pružanje javnih usluga. Posebno su osjetljivi sistemi koji moraju raditi neprekidno, uključujući zdravstvo, energetiku i telekomunikacije.

Za Bosnu i Hercegovinu ključno je pitanje kako bi institucije reagovale na incident koji istovremeno pogodi više javnih ustanova ili infrastrukturnih sistema.

Dok međunarodne organizacije upozoravaju na nedostatke, a hakerske grupe objavljuju tvrdnje o novim žrtvama, ostaje otvoreno pitanje kada će BiH uspostaviti cjelovit sistem koordinacije cyber sigurnosti i koliko su postojeći kapaciteti spremni za napad većih razmjera.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama