Hercegovačko sunce moglo bi Mostaru donositi pola miliona KM uštede godišnje: Predstavljen ambiciozan plan

Hercegovačko sunce, kao jedan od najvećih prirodnih potencijala ovog kraja, Grad Mostar planira pretvoriti u konkretnu energetsku i finansijsku korist. Umjesto da sunčeva energija ostane neiskorištena, gradski krovovi mogli bi postati male elektrane. Studija predviđa postavljanje solarnih panela na 58 javnih objekata, ukupne snage pet megavata, čime bi Grad proizvodio vlastitu električnu energiju i ostvarivao značajne uštede.

"Na ovih 58 objekata koje smo planirali Grad Mostar troši električne energije nekih 35 posto. To je nekih 3,5 GWh. Kad bismo na svih ovih 58 javnih krovova napravili solarne elektrane, to je snaga od 5 MW, dakle, mi bismo sve naše troškove električne energije zadovoljili dnevnim korištenjem naših javnih objekata i te uštede bi na godišnjem nivou bile oko pola miliona, odnosno 440 hiljada KM", rekao je Darko Knezović, energetski menadžer Grada Mostara.

Od vrtića, osnovnih škola i Zračne luke do drugih javnih ustanova, na području Mostara već je instalirano više od jednog megavata solarnih kapaciteta.

"Na Mostar Busu smo isto instalirali solarnu elektranu snage 45 kW, a na pročistaču, gdje su najveći pročistači, instalirali smo solarnu elektranu snage 170 kW. Dakle, to su sve značajne uštede koje ćemo evidentirati tokom narednog perioda, a i emisije CO2 bit će značajno smanjene", dodao je Knezović.

Potencijal sunca svakako ostaje značajan i za domaćinstva, ali od mogućnosti proizvodnje vlastite električne energije do konkretne uštede na računima put nije uvijek jednostavan. Ipak, zakonske izmjene u Hercegovačko-neretvanskom kantonu donijele su olakšicu. Za postavljanje solarnih panela na krovovima postojećih objekata za vlastite potrebe više nije potrebna građevinska dozvola. Iako je administrativna procedura jednostavnija, građani se i dalje suočavaju s nizom prepreka na putu do vlastite solarne elektrane.

"Prvo je stanje krovova. Veliki broj njih nije automatski u dobrom stanju za instalaciju solarne elektrane pa je potrebno da se naprave određene prepravke. Zatim su tu manji administrativni izazovi koji se rješavaju, pogotovo u posljednjih godinu dana i u HNK, tako da su stanje krovova i investicija jedni od najvećih izazova građanima za instalaciju solarnih elektrana", pojasnio je Meho Kulovac iz nLogic Advisoryja.

Iako je početni iznos često najveća prepreka, uz dostupne subvencije ulaganje u vlastitu proizvodnju električne energije postaje pristupačnije.

"Procjenjuje se da ukupna investicija za 10 kW, od same ideje do realizacije, ne bi trebala preći 15 hiljada KM. Cijena zavisi od izbora opreme, ali moja preporuka je da se prilikom odluke o kupovini komponenti za jednu takvu elektranu uvijek odluče za efikasnije solarne panele i provjerene proizvođače opreme, zbog toga što ta elektrana nije od danas do sutra. Ona će 30 godina obavljati svoju funkciju", poručio je Armin Đuliman iz Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Uz subvencije Operatora za obnovljive izvore energije, domaćinstva bi uloženi novac mogla vratiti za pet do sedam godina, što znači da bi im električna energija koju sami proizvode, nakon povrata investicije, narednih 25 godina bila praktično besplatna.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad