Pred Okružnim sudom u Banjaluci održano je ročište po žalbi Pravobranilaštva Republike Srpske na prvostepenu presudu Osnovnog suda po tužbi članica grupe Pravda za Davida Sofije Grmuša i Aleksandre Vranješ, kojom je utvrđeno da je MUP vršio neposrednu, višestruku i produženu diskriminaciju prema članovima neformalne grupe. Pred sudskim vijećem iznesen je jedan dio materijalnih dokaza, saslušani su svjedoci tužilja, a odluka vijeća biće saopštena u narednih 30 dana.

U fokusu vijeća bili su snimci nastali u novembru i decembru 2019. godine na Trgu Krajine kada su policijski službenici legitimisali članice grupe Sofiju Grmušu i Aleksandru Vranješ dok su čekale dogovoreni susret, prilikom čega su ih prisutni policijski službenici opominjali kako “nemaju prijavu za javno okupljanje”, pozivajući ih da se maknu sa javne površine.

Vijeće je ponovo pregledalo i nekoliko snimaka nastalih u julu 2020. godine, kada su članovi neformalne grupe pokušali održati koferenciju za novinare na Trgu Krajine, a potom i pred zgradom Policijske uprave u Banjaluci, kao i snimke legitimisanja tužilje Sofije Grmuše u takozvanom parkiću u centru Banjaluke.

“U suštini je to strašno što su oni nama radili, najgore je od tog svega što niko od policijskih službenika neće krivično odgovarati za sva ta zlodjela što su činili prema nama”, rekla je Sofija Grmuša po okončanju ročišta podvlačeći kako joj je bilo mučno gledati ponovo sve snimke, zbog čega joj je u jednom trenutku pozlilo.

Grmuša je istakla i kako očekuje od Okružnog suda da potvrdi prvostepenu presudu, jer kako kaže, postoji previše dokaza koji ukazuju na činjenje policijskih službenika, te da tužena strana nije imala nijedan argument da pobije dokaze.

“Činjenično je ovo nesporna situacija, mi imamo strnake svjedoke i video snimke koji bez ikakve sumnje ustvari govore šta se desilo, da je građanin građanka došla na javnu površinu, sjedila, čekala, prošla, nije bitno i da je otjerana sa te površine, da joj je zabranjeno da bude tu, da se nalazi zobog očiglednog razloga, a to je što je član neformalne grupe pravda za davida. To je klasična diskriminacija, po zakonskog definiciji diskriminacije”, rekla je Kisin, podvlačeći i kako je i u ovom slučaju riječ o sisremskom procesnom iscrpljivanju građanina.

“Čak i UN Konvencija o zabrani torture spominje da je jedan od oblika torture koji država može da radi nad građanima jeste upravo to procesno iscrpljivanje, odnosno konstantni sudski progon, jer neki od članova grupe Pravda za Davida imaju i po desetine, stotine prekršajnih postupaka, bez obzira na to što oni završavaju oslobađajuće vi samo zamislite koliko je to dana suđenja, strahovanja, svjedočenja, pojavljivanja koliko je to samo izgubljenog novca nečijeg, da ne pričamo o nematerijalnoj šteti”, rekla je Kisin.