Evropa se sprema za krize
Hrvatska vraća vojni rok, BiH bez plana i vizije

Hrvatska vraća vojni rok, a EU i susjedne zemlje povećavaju vojne proračune. Bosna i Hercegovina i dalje ovisi o međunarodnoj pomoći i nema vlastitu strategiju modernizacije Oružanih snaga, zbog čega stručnjaci upozoravaju da ostaje pasivni promatrač sigurnosnih procesa u regiji.
Krajem oktobra Hrvatski sabor izglasao je ponovno uvođenje vojnog roka. Od početka 2026. godine devetnaestogodišnjaci će prolaziti plaćenu dvomjesečnu obuku, dok se žene i stariji do 30 godina mogu prijaviti dobrovoljno. Vijest je odmah izazvala pažnju. Posebno onih sa dvojnim državljanstvom. No, panika nije potrajala. Zakon o odbrani BiH jasno zabranjuje služenje vojnog roka u bilo kojoj drugoj zemlji za one koji imaju prebivalište u BiH.
Ipak, u kontekstu globalne nesigurnosti, stručnjaci potez Hrvatske ocjenjuju opravdanim.
Hamza Višća, vojni analitičar:
"Odluka Hrvatske da hoće da osposobi mlade ljude da se znaju ponašat u teškim, kriznim situacijama je za svaku pohvalu. To je nešto što treba podržati pogotovo ako društvo ekonomski može sve to da izdrži."
Evropska unija, a samim tim i Hrvatska, ove godine znatno povećavaju izdvajanja za odbranu, Hrvatska gotovo dvije milijarde eura.
Dok susjedi ulažu u modernizaciju i obuku, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s viškovima zastarjelog naoružanja i neuništenim minsko-eksplozivnim sredstvima. Ove godine uništene su 73 tone, ali preostalo još preko 4 hiljade tona. O tome razgovarano i na Strateškom komitetu.
Richard Holtzapple, šef Misije OSCE u BiH:
"Rad ovog Strateškog komiteta, rad OSCE-a, zapravo je i rad Institucija BiH i međunarodne zajednice čiji je prevashodni cilj usmjeren ka smanjenju viškova zaliha, ublažavnaju rizika i jačanju sigurnosti skladišta širom države što pokazuje da se zapravo radi o ispunjavanju obaveza BiH koje proističu iz međunarodnih okvira kontrole naoružanja."
U sigurnijem skladištenju BiH pomažu brojne organizacije i vlade. I dok drugi ulažu u razvoj i opremanje vojski, BiH se još uvijek oslanja na projekte pomoći, a ne na vlastite kapacitete.
Slaven Galić, zamjenik ministra odbrane BiH:
"Kada je u pitanju nabavka naoružanja odnosno opremanje vojske mi aktivno radimo sa mnogim državama, pogotovo Evropske unije, ali Sjedinjejne Američke Države su partner broj jedan i mnogo toga očekujemo u anrednom period kada su u pitanju Sjedinjene Američke Države."
Očekivanja postoje, ali plana za unutrašnje jačanje nema. Stručnjaci upozoravaju da nedostaje dugoročne strategije i ljudi koji bi je vodili.
Ministarstvo odbrane već godinama traži veća izdvajanja iz budžeta, ali to je zahtjev koji nailazi na otpor onih iz Republike Srpske. Tako je i sa ovogodišnjim budžetom, a bez tih ulaganja BiH ne može računati na ni odbranu ni modernizaciju.
Hamza Višća, vojni analitičar:
"Mi sad imamo sigurno 4 puta mnaji budžet nego što imamo objektivne potrebe. Ne da se vratimo u neki nivo u kojem bi mi bili jaki, nego jednostavno da zanovimo. Kad smo pravili Oružane snage rije 20 godina niko nije razmišljao o nekim dronovima, nije razmišljao o elektronskom načinu ratovanja. Niko nije razmišljao o mnogim stvarima koje se u hibridnim ratovima u svijetu događaju."
I tako u vremenu kada se sigurnost više ne podrazumijeva, BiH bez ulaganja i strategije ostaje tek posmatrač procesa koji odlučuju o njenoj budućnosti.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare