Mnogi se ovih dana svojim komentarima i analizama pridružuju aktuelnoj javnoj raspravi o prednacrtu Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. Nedavno je, naime, oko stotinu univerzitetskih profesora potpisalo i pismo, kojim poručuju: mjesto podrške i ulaganja u infrastrukturu, dobili smo „treniranje strogoće“.

Djelatnost visokog obrazovanja je od posebnog društvenog i javnog interesa za Kanton Sarajevo i bosanskohercegovačko društvo, peti (5.) je član u prednacrtu novog Zakona o visokom obrazovanju sarajevskog kantona, s kojim bi se svi mogli složiti: od vlasti do opozicije, od profesora do studenata.

Dinamična polemika

Ipak, tekst prednacrta izazvao je vrlo dinamičnu polemiku u stručnoj javnost. I u televizijskim emisijama vrlo žustro se diskutuje o onome što u prednacrtu stoji. Ipak, kantonalna ministrica poručuje sljedeće:

“Ja nisam bila član komisije, nisam pisala članove ovog zakona, iako sam dala neke smjernice. Ovo je zakon koji je istinski potekao iz akademske zajednice. Nije neka grupa u okviru ministarstva napravila ovaj prijedlog; on je zaista potekao iz akademske zajednice”, izjavila je Melika Husić Mehmedović, ministrica visokog obrazovanja KS.

Žele se izjednačiti univerziteti?

Grupa upsolenika i uposlenica sarajevskog univerziteta, smatra drugačije. Kažu da se novim prijedlogom želi izjednačiti javni i privatni univerzitet. Prednacrt je, kaž odraz neinformiranosti, nepoznavanja međunarodnih standarda i prakse, arogancije i neodgovornosti prema budućim generacijama.

Između ostaloga, nezadovoljni profesori – mahom društvenih i humanističkih znanosti – kažu da insistiranje na bibliometrijskom određivanju kvaliteta nečijeg rada može odvesti u pogrešnom pravcu. Svrha je znanstvenih radova, podsjećaju, razmjena znanja, podsticanje daljnjih istraživanja i unapređenje znanosti.

“Ukoliko ovaj Nacrt Zakona bude usvojen, naše buduće znanstvene spoznaje bit će pohranjene prvenstveno u inostranim časopisima na koje naše javne institucije, poput visokoškolskih i gradskih biblioteka, nisu pretplaćene. Tim znanjem se naše društvo zapravo neće moći okoristiti. Kada se kaže da se ovim Nacrtom Zakona žele riješiti sistemski problemi u oblasti visokog obrazovanja, a ne pojedinih institucija, treba postaviti pitanje kako se mogu otkloniti problemi u visokom obrazovanju ako se zanemare problemi institucija u okviru kojih se realiziraju naučni, obrazovni i nastavni procesi?”, saopćeno je.

Studenti (ni)su zakinuti

Ukoliko bi se ovakav tekst zakona usvojio, i studenti bi bili zakinuti, tvrde u Vijeću mladih. Naime, de facto bi nova akademska godina startala u septembru mjesecu, uslijed čega bi se ukinuo tzv. Septembarski rok za polaganje ispita. I to nije ni jedina ni najveća šteta.

“Novi nacrt ne prepoznaje parcijalne ispite, prepoznaje isključivo ispitne termine. U jednoj od tačaka nacrta zakona se navodi da će student moći biti opterećen samo jednim, završnim ispitom. Studenti će možda imati nekoliko parcijalnih ispita dnevno, a to će biti usklađeno sa zakonom”, rekla je Naida Mehanović iz Vijeća mladih KS.

Mladi se nadaju javnoj raspravi u kojoj će se studenti odazvati se u što većem broju. Vijeće mladih već radi na izradi amandmana koje će da priloži svim javnim raspravama kad je u pitanju konkretni predložni zakonski tekst.