U posljednjem Indeksu medijskih sloboda organizacije Reporteri bez granica se posebno naglašava opasnost “industrije lažnih sadržaja”, programa umjetne inteligencije i “propagandnih aktivnosti” Rusije. Što se tiče Bosne i Hercegovine, ona se sada nalazi na 64. mjestu, te popela se za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, naglašeno je kako postoje značajne razlike po ovom pitanju u državi zbog različitih političkih struktura njenih entiteta.

Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2023. godinu, koji procjenjuje okruženje za novinarstvo u 180 zemalja i teritorija i koji se objavljuje na Svjetski dan slobode medija, situacija je “veoma ozbiljna” u 31 zemlji, “teška” u 42, “problematična” u 55, a “dobra” ili “zadovoljavajuća” u 52 zemlje. Drugim riječima, okruženje za novinarstvo je “loše” u sedam od deset zemalja, a zadovoljavajuće u samo tri od deset zemalja.

U BiH je situacija “problematična”. RSF navodi da mediji djeluju u relativno povoljnom pravnom okruženju, ali u izuzetno nepovoljnom političkom i ekonomskom okruženju.

“Novinari se ne osjećaju zaštićeno dok rade svoj posao. Postoje velike razlike u slobodi medija i kvalitetu novinarstva širom zemlje”, navodi se.

N1 i Al Jazeera Balkans među najznačajnijim medijima u BiH

Prema izvještaju, BiH ima “veoma fragmentirano” medijsko tržište sa oko 40 TV stanica, 150 radijskih stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, skoro 200 časopisa i drugih periodičnih publikacija, te oko 600 internet portala.

“Paradoksalno, toliki broj medija ne podrazumijeva istinski pluralizam informacija i mišljenja. Televizije N1 i Al Jazeera Balkans spadaju u najznačajnije medije, a istraživačko novinarstvo osiguravaju online kuće kao što su Cin, Istraga, Žurnal i Inforadar”, navodi se.

Politički kontekst i zakonski okvir

“Iako je cjelokupno političko okruženje nepovoljno za slobodu medija, postoje značajne razlike u cijeloj zemlji zbog različitih političkih struktura njenih entiteta”, navodi se, te se ističe da je rad medija u boljem stanju u glavnom gradu Sarajevu nego u entitetu Republici Srpskoj i zapadnom dijelu entiteta Federacije BiH.

“Političari u zemlji redovno napadaju novinare i vrše uticaj na javne medije i regulatorna tijela”, navodi se.

Ističe se da je zakonski okvir za rad medija u velikoj mjeri u skladu sa međunarodnim standardima, ali da je proces kreiranja politike u zastoju posljednjih godina uprkos potrebi izmjene postojećih zakona i donošenja novih. Međutim, navodi se da “novinari uglavnom rade u okruženju bez cenzure, ali mnogi faktori podstiču autocenzuru“.

RSF navodi da je pristup informacijama u BiH u principu otvoren za sve novinare, bez diskriminacije, te da su na snazi zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeks.

Ekonomski i društveni kontekst i sigurnost novinara

S druge strane, ekonomsko okruženje je ocijenjeno kao veoma teško za novinare zbog male veličine tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Ističe se da bh. mediji “pate od podjela po etničkim linijama unutar zemlje u kombinaciji sa konkurencijom medija iz susjednih zemalja koji pripadaju istom jezičnom području”.

“Zbog teškog ekonomskog položaja, te ovisnosti o političkim i ekonomskim centrima moći, veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo”, navodi se.

Što se tiče društvenog konteksta, ističe se kako bh. društvo “trpi mnoge podjele i ostaje rastrgano između onih koji promovišu pomirenje i saradnju i onih koji se zalažu za sukobe i podjele”, s obzirom na postkonfliktnu prirodu zemlje.

“Snažna društvena sklonost etničkom i vjerskom identitetu zasjenjuje pitanja individualnih sloboda, uključujući slobodu štampe”, navodi se, te se ističe da je u medijima položaj žena teži od položaja muškaraca, “odražavajući situaciju u širem društvu”.

RSF navodi da su novinari u BiH najčešće izloženi “verbalnim prijetnjama i napadima”, a povremeno i fizičkim napadima.

“Novinari se uglavnom ne osjećaju dovoljno zaštićeno dok rade svoj posao i ne vjeruju policiji za njihovu zaštitu”, navodi se, te se dodaje da postoje različite inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara usmjerene na unapređenje zakonodavstva i rada tužilaštva.

Sloboda medija u svijetu

Prema ovogodišnjem indeksu je Norveška ponovo prva na listi, već sedmu godinu zaredom. Ali ono što je neobično je da je druga rangirana zemlja van te regije. Naime, Irska, koja se popela za 4 mjesta pa je sada na 2. mjestu, je sada ispred Danske, koja je pala za 1 mjesto na 3. poziciju. Zatim slijede Holandija (6.), koja se popela za 22 mjesta, povrativši poziciju koju je imala 2021. godine prije nego što je ubijen kriminalistički reporter Peter R. de Vries.

Postoje promjene i na dnu Indeksa. Posljednja tri mjesta zauzimaju isključivo azijske zemlje: Vijetnam (178.), gdje RSF navodi da se odvija “lov” na nezavisne novinare i komentatore, te Kina, koja je pala za 4 mjesta na 179. mjesto a i koju RSF opisuje kao “najveći svjetski zatvor za novinare i jedan od najvećih izvoznika propagandnog sadržaja”, dok je posljednja na listi Sjeverna Koreja (180.).

Christophe Deloire, Generalni sekretar RSF-a, izjavio je da indeks pokazuje “ogromnu volatilnost”, s velikim usponima i padovima, te promjenama bez presedana. Kao primjer toga se navode Brazil, koji se popeo za 18 mjesta, te Senegal, koji je pao za 31 mjesto.

“Ova nestabilnost je rezultat povećane agresivnosti vlasti u mnogim zemljama i rastućeg animoziteta prema novinarima na društvenim mrežama iu fizičkom svijetu. Promjenljivost je također posljedica rasta industrije lažnih sadržaja, koja proizvodi i distribuira dezinformacije i obezbjeđuje alate za njihovu proizvodnju”, rekao je on.

“Zamagljuje se razlika između istinitog i lažnog”

Ovogodišnji indeks posebno naglašava efekte “industrije lažnih sadržaja digitalnog ekosistema” na slobodu medija. Naime, u 118 zemalja, dvije trećine od svih zemalja u indeksu, je većina ispitanika u anketi izjavila je da su politički akteri u njihovim zemljama često ili sistematski uključeni u masovne dezinformacijske ili propagandne kampanje.

“Zamagljuje se razlika između istinitog i lažnog, stvarnog i vještačkog, činjenica i izmišljotina, ugrožavajući pravo na informaciju. Do sada neviđena sposobnost petljanja u sadržaj koristi se da potkopaju oni koji utjelovljuju kvalitetno novinarstvo i oslabi samo novinarstvo”, navodi se.

Dodatni “haos” u medijskom svijetu izaziva razvoj vještačke inteligencije.

“U međuvremenu, vlasnik Twittera Elon Musk zagovara samovoljan pristup informacijama zasnovan na plaćanju do krajnosti, pokazujući da su platforme živi pijesak za novinarstvo”, navodi se u sažetku RSF-a.

Upozorava se da industrija dezinformacija širi manipulativni sadržaj u ogromnim razmjerima, što je pokazalo istraživanje konzorcijuma Zabranjene priče (Forbidden Stories), projekta čiji je suosnivač RSF.

Također se upozorava na petu verzija programa Midjourney, koji generiše vrlo detaljnje slike na zahtjev, a pomoću kojeg se na društvene mreže postavljaju sve vjerodostojnije i lažne “fotografije” koje je teško otkriti. Navode se primjeri generisanih fotografija Donalda Trumpa kako za zaustavlja policija Juliana Assangea u ludačkoj košulji.

Propagandni rat

Navodi se kako je teren bio povoljan za povećanje propagandnih aktivnosti Rusije, koja je inače na 164. mjestu u Indeksu nakon pada za još devet mjesta od prošle godine.

“Moskva je u rekordnom roku uspostavila novi medijski arsenal posvećen širenju poruke Kremlja na okupiranim teritorijama u južnoj Ukrajini, dok se jače nego ikada obrušila na posljednje preostale nezavisne ruske medije, koji su zabranjeni, blokirani i/ili proglašeni “stranim agentima”. Ruski ratni zločini u Ukrajini (79.) pomogli su ovoj zemlji da dobije jednu od najgorih ocjena za sigurnost na Indeksu”, navodi se.

Također se ističe da su Sjedinjene Države (45.) pale su za tri mjesta, te da su američki ispitanici u imali negativno mišljenje u pogledu okruženja za novinare, posebno po pitanju zakonskog okvira na lokalnom nivou i široko rasprostranjenog nasilja. Ističu se ubistva dvojice novinara (Jeff German iz Las Vegas Review Journala u septembru 2022. godine i Dylan Lyons sa Spectrum News 13 u februaru 2023. godine) koja su imala negativan utjecaj na rangiranje zemlje.

Evropa, posebno Evropska unija, je regija svijeta u kojoj je novinarima najlakše raditi, ali je i tamo situacija mješovita. Njemačka (21.), u kojoj je zabilježen rekordan broj slučajeva nasilja nad novinarima i hapšenja, pala je za pet mjesta. Poljska (57.), gdje je 2022. godina bila relativno mirna sa stanovišta slobode medija, popela se za devet mjesta, dok se Francuska (24.) popela za dva. Grčka (107.), gdje su novinare špijunirale obavještajne službe i moćni špijunski softver, i dalje ima najniži rang u EU.

Regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike su i dalje su najopasnije regije svijeta za novinare, sa situacijom koja je klasifikovana kao “veoma loša” u više od polovine zemalja. Vrlo niska ocjena nekih zemalja, uključujući Siriju (175.), Jemen (168.) i Irak (167.), su posljedice velikog broja novinara koji su nestali ili su taoci.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad