Internet kampanje bez kontrole: Na stotine portala u BiH nastaje prije i gasi se nakon izbora

Tokom kampanje za lokalne izbore u BiH registrovano je više od 80 novih portala. Mnogi su se ugasili odmah nakon izbora.

"Oni se trude izgledati kao neki relevantni portali. Trude se da njihove vijesti izgledaju profesionalno. U biti - imaju samo jedan cilj - promovisati jednu političku opciju, ili opstruisati drugu političku opciju i blatiti političke konkurente", kazao je Alen Altoka, urednik portala N1.

I baš zato još krupniji problem uslijedi u kampanji za Opće izbore. Tokom posljednje, prije tri godine, nastalo je blizu 300 novih portala. Gasili su se već nakon nekoliko sedmica.

"Za finansiranje ovih medija su najčešće zaslužne političke partije kojima takvo nešto najviše odgovara i novac kojima se ti mediji finansiraju je novac bez pokrića, odnosno, iz nekih određenih crnih fondova", istakao je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.

Riječ je o javnim nabavkama i namještenim tenderima. Drugim riječima, građani sami, posredno, finansiraju plasiranje laži. Zato će Bosna i Hercegovina bez kontrole tokova novca teško kontrolisati i ove pojave, bez obzira na najavljeni novi zakon o elektronskim medijima koji, između ostalog, predviđa:

"Ovaj Nacrt uvodi obavezu javnog impressuma i nedvosmisleno definira ko stoji iza programa, gdje mu je sjedište i sa čijom je dozvolom na tržištu. Nema skrivanja iza anonimnih adresa, publika mora znati ko kreira sadržaje", naveli su iz Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH.

"Ako svi imamo to, onda se neće moći ni prekogranično raditi. Bosna i Hercegovina trenutno to nema. Ja se nadam da ću imati nacrt tog teksta i da ću ga moći uputiti u proceduru već do kraja godine", naglasio je Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija BiH.

Brojni medijski radnici to pozdravljaju. Ali upozoravaju - ni tu neće biti kraj. Internet ne poznaje granice.

"Ne postoji način da se zaustavi širenje takvih vijesti i portala ako su napravljeni izvan Bosne i Hercegovine, a što je najčešće slučaj. Što se tiče ovih 'tačka ba' domena onda bi mi bilo jasno da bi se moglo doći do vlasnika, ali u ovom slučaju kada su domene izvan BiH u pitanju teško je, gotovo nemoguće zaustaviti širenje tih poruka", mišljenja je Alen Altoka, urednik portala N1.

Bez jasnih informacija o vlasništvu i uredništvu, svaki portal može izgledati vjerodostojno. Povjerenje tada postaje stvar percepcije, a ne činjenica.

"Taj impressum u kojem su istiniti podaci, a koji sadrže ime vlasnika, direktora, odgovornog urednika, adresu, e-mail adresu, broj telefona - to bi trebalo da bude preduslov gradnje povjerenja između nekog medija i njegovih konzumenata", pojasnila je novinarka i aktivistkinja Rubina Čengić.

Put do transparentnog društva će biti dug. Prema jednom od posljednjih istraživanja u Bosni i Hercegovini skoro 70 posto ispitanika je navelo kako ne zna i ne trudi se prepoznati izvor vijesti, a svaki četvrti ispitanik je naveo kako ne zna ko uređuje portal kojeg najviše prati. Četrdeset posto ljudi u Bosni i Hercegovini nalaze se ispod osnovnog nivoa digitalnih vještina.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad