Novi život Mujezinovićevih platana u Domu OS BiH

2025. je godina konzervacije i restauracije. Restauratorski tim Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu bilježi izuzetno bogatu i uspješnu godinu. Novi život dobila su i djela jednog od naših najznačajnijih slikara, Ismeta Mujezinovića postavljena u Domu oružanih snaga. Njegove četiri slike su posvećene Narodnooslobodilačkoj borbi: "Prelaz preko Neretve", "Ustanak", "U slavu boraca Sutjeske" i "Oslobođenje Jajca 1943."

Oglas

Slike Ismeta Mujezinovuća bile su povod da Akademija likovnih umjetnosti u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Sarajevu još jednom pokaže značaj Studija konzervacije i restauracije koji zajednički razvijaju. U ovom projektu učestvovali su profesori, saradnici i studenti.

"Jeste upravo bio izazov same Akademije i Studija restauracije i konzervacije da na ovakav način uradimo ovo djelo koliko smo mi bili u mogućnosti da osposobimo kadar koji će s nama raditi. Ovo je jedan vrlo značajan projekat za kulturnu baštinu BiH, pa i šire i jedan veliki poduhvat i uspjeh da je Studij konzervacije i restauracije sa svojim domaćim kadrom uspio ovako nešto", kaže Ćazim Hadžimejlić, profesor za konzervaciju i restauraciju ALU.

Ove slike 2006. godine su proglašene nacionalnim spomenikom i ubrajaju se među najznačajnija umjetnička djela u Bosni i Hercegovini. Uprkos tome, na njima se do sada nije radilo.

"Kroz ove slike kada ih analiziramo historijsko-umjetnički možemo da vidimo razvoj Ismeta Mujezinovića kroz različite vremenske periode jer su slike nastajale od četrdesetih do sedamdesetih godina. Radi se o velikim formatima. To nije toliko uobijčajeno kod nas. Mi nemamo bašpreviše slika ovako monumentalnih. Tako da je rad na njima nama bio veliki izazov i izuzetna čast", dodaje Ajla Alijagić, glavna konzervatorica na projektu.

"Ovo je bilo najbolje učenje kroz koje smo mogli proći", ističu studenti, a najzahtjevnije je bilo, kažu, to što se slike ne mogu ukloniti sa zida.

"Morali smo da radimo na skeli, što je bio većini nas prvi put da se susrećemo sa radom na skeli, a pogotovo na tako nježnim objektima poput štafelajnih slika. Svaka ova slika zauzima 16 kvadrata. Ogromne su slike, to je cijela jedna soba. Od dokumentacije, testiranja, pronalaska pravih načina na koje možemo očistiti ova djela bez da ih oštetimo, uvijek imajući u vidu da je to nacionalni spomenik, da je to nešto što je prepoznato zaista kao nešto od najveće vrijednosti u našoj državi", pojašnjava Belma Mašić, studentica magistarskog Studija konzervacije i restauracije.

Iskustvo stečeno na ovim djelima daleko prevazilazi ono što pružaju knjige. Otkriva se odgovornost konzervatora - poziva koji se uči dodirom, strpljenjem i poštovanjem prema umjetničkom nasljeđu.