Građani BiH pesimistični
Istraživanje IRI-ja: BiH ide u pogrešnom smjeru, ali rata neće biti

Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru – smatra 65 posto anketiranih, dok samo njih 14 posto smatra suprotno, navedeno je u objavljenom istraživanju Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) o mišljenju građana sa Zapadnog Balkana o političkim temama, u dijelu koji se odnosi na BiH.
Broj onih koji vjeruju da BiH ide u pravom smjeru manji je u odnosu na prošlu godinu, kada je taj postotak iznosio 21 posto.
Kao najveći problemi detektirani su visoke cijene i troškovi života, korupcija, politička situacija, nezaposlenost i sigurnost.
Strah od sukoba i sigurnosne prijetnje
Odgovarajući na pitanje o vjerovatnoći oružanog sukoba u BiH, pet posto ispitanika je reklo da je to vrlo vjerovatno, 18 posto da je djelimično vjerovatno, 35 posto da je djelimično nevjerovatno, dok 37 posto anketiranih smatra da je vrlo nevjerovatno da dođe do rata.
Istraživanje je pokazalo da je više onih u Federaciji BiH (pet posto) koji vjeruju da je vrlo vjerovatno da će doći do rata, u odnosu na RS (tri posto). Po etničkim grupama, Bošnjaci najviše vjeruju (pet posto ispitanih) da bi moglo doći do ponovnog rata, nešto manji postotak Srba vjeruje u to, dok Hrvati smatraju da su male šanse da u BiH ponovo izbije rat.
Razlog zbog kojeg bi moglo doći do oružanih sukoba na prvom mjestu je politička i ekonomska nestabilnost (43 posto), zatim etničke tenzije (39 posto), destabilizacija od susjeda (32 posto) i interesi političkih lidera (24 posto), prenosi BHRT.
Prema istraživanju, 20 posto ispitanika smatra da je vrlo vjerovatno da bi međunarodna zajednica intervenirala u slučaju rata, 40 posto vjeruje da je to djelimično moguće, a samo šest posto misli da je nemoguće da međunarodna zajednica intervenira.
Percepcija saveznika i prijetnji
O stanju sigurnosti u BiH šest posto ispitanika smatra da je vrlo zadovoljavajuće, 44 posto da je djelimično zadovoljavajuće, 33 posto da je djelimično nezadovoljavajuće, a 14 posto smatra da je vrlo nezadovoljavajuće.
Najvažniji saveznik BiH, po mišljenju ispitanika, je Turska sa 16 posto, Srbija i EU sa po 15 posto, Rusija 11 posto, a Njemačka i Hrvatska sa po deset posto.
Anketirani u nešto manjoj mjeri vjeruju da su SAD, Kina, Austrija i Velika Britanija važni saveznici BiH.
Tursku kao najvažnijeg saveznika BiH smatra 25 posto ispitanika u Federaciji BiH, a u RS samo tri posto.
Srbiju najvažnijim saveznikom smatra 38 posto anketiranih u RS, a u Federaciji BiH samo jedan posto.
Povjerenje u EU u istoj mjeri imaju građani oba entiteta, navedeno je u istraživanju.
Posmatrano po nacionalnosti, najviše Bošnjaka vjeruje Turskoj (31 posto), najviše Srba vjeruje Srbiji (46 posto), a najviše Hrvata vjeruje Hrvatskoj (52 posto).
Poslije Turske, Bošnjaci najviše vjeruju EU i Njemačkoj. Srbi, pored Srbije, vjeruju još Rusiji, te djelimično i EU i Kini, dok Hrvati, pored Hrvatske, vjeruju još i EU, a djelimično i Njemačkoj.
Države u kojima građani vide najveću prijetnju po BiH su Srbija (28 posto), SAD (18 posto), Rusija (16 posto), zatim u manjoj mjeri EU (četiri posto), Velika Britanija i Njemačka (tri posto), Hrvatska i Albanija (po dva posto), te Mađarska i Francuska (po jedan posto).
Ukupno deset posto ispitanih smatra da nijedna država nije prijetnja po BiH.
Razlika u odgovorima je primjetna u odnosu na entitete – 42 posto ljudi u Federaciji BiH vjeruje da je Srbija najveća prijetnja, dok SAD kao najveću prijetnju vide uglavnom ispitanici iz RS.
Gledano po nacionalnosti, Srbiju kao najveću prijetnju BiH vidi 42 posto Bošnjaka, 40 posto Hrvata i manje od jedan posto Srba.
SAD kao najveću prijetnju vidi devet posto Bošnjaka, 42 posto Srba i jedan posto Hrvata.
Rusiju kao najveću prijetnju vidi 23 posto Bošnjaka, 28 posto Hrvata i jedan posto Srba.
Građani traže nove lidere i stručne vlade
Samo 17 posto ispitanih smatra da sadašnji politički lideri rade dobro, a 76 posto smatra da su potrebni drugačiji lideri.
Najveći broj – 45 posto anketiranih – smatra da bi bilo dobro da sadašnje političare zamijene eksperti koji nisu povezani s politikom, 39 posto na mjestu političara želi vidjeti biznismene koji su postigli uspjehe izvan politike, a 12 posto ispitanih na čelu države želi – aktiviste.
Samo jedan posto ispitanih je Vijeću ministara BiH dalo najbolju ocjenu – "veoma dobro", djelimično dobrim ovu instituciju smatra 12 posto ispitanika, 35 posto je rad tog tijela ocijenilo djelimično lošim, dok je čak 49 posto navelo da Vijeće ministara BiH radi "veoma loše".
Vladi Federacije BiH samo jedan posto ispitanika dao je najbolju ocjenu, dok je čak 50 posto anketiranih rad te entitetske vlade ocijenilo kao "veoma loš".
Vladi Republike Srpske devet posto ispitanika je dalo najbolju ocjenu, a 38 posto najgoru.
Na području BiH anketirano je 1.219 ispitanika, a istraživanje je provela agencija Ipsos od 16. maja do 7. jula ove godine.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare