Radnici iz evropskih zemalja u Švicarskoj relativno redovno iz različitih razloga šalju novac u zemlje iz kojih su došli, a po ukupnom iznosu na prvom mjestu su Britanci, iako osobe iz Portugala češće šalju manje sume, dok su imigranti iz Srbije bliže dnu tabele, pokazuje istraživanje univerziteta iz Ciriha i Lucerna.

Švicarska spada u red zemalja u svijetu iz kojih migranti šalju najviše novčanih doznaka u matične zemlje, bilo da bi izdržavali porodicu, rodbinu i prijatelje, ili da ga transferišu na svoj štedni račun, na primjer za kupovinu neke nekretnine.

Istraživanje katedri za sociologiju Ciriha i Lucerna pokazalo je da najviše novca šalju migranti iz Velike Britanije, u prosjeku oko 4.000 švicarskih franaka godišnje. Radnici iz Portugala češće vrše novčane doznake, ali sa manjim iznosima.

U istraživanju TransSwiss, koje je bilo fokusirano isključivo na evropske mirgante, učestvovalo je oko 3.000 osoba poreklom iz Bosne i Hercegovine, Italije, Njemačke, Portugala, Srbije i Velike Britanije.

Prilikom izbora zemalja vodilo se, kako se navodi, računa da postoji dovoljno velika heterogenost u pogledu geografske udaljenosti zemalja, njihove privredne razvijenosti, i u obrazovnom profilu učesnika ankete.

U analizi se navodi da se novčane doznake najčešće imaju važnu ulogu za osiguranje životnog standarda i da se zato najčešće povezuju sa migrantima iz zemalja globalnog juga, a daleko manje sa onima iz evropskih zemalja. Ocjenjuje se i da je migracija između evropskih zemalja i dalje tema koja nije dovoljno proučena.

Pokazalo se i da ti migranti iz evropskih zemalja redovno šalju novac u svoje zemlje.

„U prosjeku, 21 odsto učesnika ankete to čini barem jednom godišnje“, rekao je glavni autor istraživanja Jerg Resel.

Rezultati istraživanja

Od stranaca koji žive u Švicarskoj, novčane doznake najmanje jednom godišnje u domovinu šalje 29 odsto Britanaca, 30 odsto državljana BiH, 40 odsto državljana Srbije i 46 odsto Portugalaca. Ispod prosjeka su državljani Nemačke (15 odsto) i Italije (13 odsto), ali je uzrok i taj što je iz te dvije zemlje ispitan i veći broj osoba koje su već druga generacija u Švicarskoj, piše u istraživanju.

Predstavnici druge generacije imigranata po pravilu rjeđe šalju novac u zemlje porijekla, jer su već i slabije socijalne veze sa zemljom porijekla roditelja, pojasnio je profesor sociologije Resel.

Prosječni iznos se takođe veoma razlikuje u zavisnosti od nacionalnosti. Na prvom mjestu su Britanci, sa prosječnih 4.000 švajcarskih franaka, slijede Portugalci sa 2.200 i Nijemci sa 1.100 švicarskih franaka. U nižem dijelu spektra su Italijani sa 650 franaka, imigranti iz Srbije sa 460 i iz BiH sa prosječna 324 franka.

Istraživanje je pokazalo da upravo građani Srbije i BiH novac najčešće šalju da bi pomogli porodicu i prijatelje, dok Portugalci novac najčešće prebacuju na svoj račun u Portugalu. Kod Britanaca i Nijemaca ustanovljena je mješavina oba razloga.

Iako istraživanje jasno pokazuje da broj i visina novčanih doznaka zavise od uspješne integracije u švicarsko tržište rada, a time i od visine prihoda, neke razlike između grupa ispitanika ne mogu se objasniti isključivo ekonomskim kriterijumima, navodi se u istraživanju.

„Novčane doznake zavise i od moralnih normi i veza ljudi sa domovinom. Velika ja vjerovatnoća da će ljudi sa članovima porodice, nekretninama u zemlji porekla i sa snažnijom moralnom obavezom da pomognu porodicu češće slati novac“, ocednio je Resel.

On je, međutim, naglasio da to „nema nikakve veze sa tim da li je neko integrisan u švicarsko društvo“ i da novčane doznake nisu nikakav znak neuspješne integracije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad