Iz Vranića kod Kotor Varoši do svjetske medicine: Asim Kurjak ostavio je školu ultrazvuka i test koji nosi njegovo ime ali i nekoliko sporova

Asim Kurjak preminuo je u 85. godini. Rođen je u Vraniću kod Kotor Varoši, a profesionalni život izgradio je u Zagrebu, gdje je postao jedno od međunarodno prepoznatljivih imena perinatalne medicine.

Bio je među pionirima primjene ultrazvuka u ginekologiji i porodništvu na prostoru bivše Jugoslavije. Bavio se kolor doplerom i prenatalnom dijagnostikom, a decenijama je zagovarao koncept fetusa kao pacijenta. Posljednje decenije karijere obilježili su, međutim, i sporovi zbog plagijata, sudski postupci i polemike o akademskom integritetu.

Od Vranića do Zagreba

Kurjak je rođen 13. septembra 1942. u Vraniću, u dolini Vrbanje. Srednju medicinsku školu završio je u Banjoj Luci, gdje se zanimao i za književnost. Kao srednjoškolac napisao je pjesmu "Lipa", a urednik *Plavog vjesnika* Pero Zlatar pristao ju je objaviti pod uslovom da bude ilustrirana.

Ilustracije je napravio tada mladi Mersad Berber. Dvije slike koje mu je Berber poklonio Kurjak će godinama kasnije opisivati kao početak kolekcionarske strasti koja će ga pratiti gotovo cijeli život.

Medicinu je diplomirao u Zagrebu 1966. Nakon studija vratio se u Kotor Varoš i postao direktor tamošnjeg Doma zdravlja. Tri godine kasnije prešao je na Kliniku za ženske bolesti i porode u Zagrebu, a od 1970. radi i na Medicinskom fakultetu.

Ultrazvuk u vrijeme kada je tek postajao standard

Kurjakova karijera razvijala se paralelno s jednom od najvećih promjena u modernom porodništvu. Početkom sedamdesetih ultrazvuk je bio relativno nova tehnologija: slike su bile grube, aparati veliki, a mogućnosti skromne.

Kurjak je 1972. završio postdiplomski studij ultrazvučne dijagnostike u Londonu, a usavršavao se i u Glasgowu, gdje je Ian Donald postavio temelje primjene ultrazvuka u porodništvu. Po povratku u Zagreb intenzivno je radio na njegovoj primjeni u ginekologiji i prenatalnoj dijagnostici.

Pratio je razvoj od teško čitljivih prikaza do slike u realnom vremenu, transvaginalnih sondi, doplera te trodimenzionalnog i četverodimenzionalnog ultrazvuka. Godine 1979. postao je voditelj Centra za ultrazvučnu dijagnostiku bolnice "Dr. Josip Kajfeš". Tokom osamdesetih preuzeo je vodeće funkcije na zagrebačkoj ginekologiji i u centru Svjetske zdravstvene organizacije za primjenu ultrazvuka u zemljama u razvoju.

Kolor dopler i pogled na krvotok fetusa

Sredinom osamdesetih Kurjak je bio među pionirima primjene kolor doplera u fetalnoj i ginekološkoj dijagnostici. Radio je na tada novim japanskim aparatima koji su smjer protoka krvi prikazivali bojom.

Razvijao je i transvaginalni kolor dopler, kojim su krvni sudovi materice i jajnika mogli biti prikazani iz neposredne blizine. Za kliničku medicinu to je značilo novu mogućnost procjene krvotoka u trudnoći, posteljici i organima male zdjelice. Dio te tehnologije, tada istraživačke novosti, danas je standard ginekološke i prenatalne dijagnostike.

Fetus kao pacijent

Kurjak je najviše bio povezivan s konceptom fetusa kao pacijenta. Godine 1984. osnovao je međunarodno udruženje "Fetus as a Patient", a kasnije je predvodio i međunarodne organizacije posvećene perinatalnoj medicini.

Suština pristupa bila je promjena pogleda na nerođeno dijete: ne samo kao dio trudnoće koji se prati, nego kao pacijenta kojem se prije rođenja može postaviti dijagnoza, pratiti razvoj i, u određenim situacijama, provoditi liječenje.

Test koji nosi njegovo ime

Ni nakon formalnog odlaska u penziju Kurjak nije prestao istraživati. Jedan od projekata iz tog perioda bio je KANET, Kurjak's Antenatal Neurodevelopmental Test, predstavljen 2008.

Test koristi posmatranje pokreta i ponašanja fetusa uz pomoć 4D ultrazvuka kako bi se procijenio njegov neurološki razvoj. Naziv s Kurjakovim prezimenom, prema njegovim riječima, predložile su japanske kolege. Period nakon kliničke karijere opisivao je kao vrijeme u kojem je radio gotovo istim intenzitetom kao ranije.

Škola koja je krenula iz Dubrovnika

U Dubrovniku je 1981. učestvovao u osnivanju međunarodne škole medicinskog ultrazvuka nazvane po Ianu Donaldu. Škola je tokom narednih decenija razvila ogranke u desecima država.

Kurjak je predavao širom svijeta, od Evrope do Azije, bio gostujući profesor te urednik ili član uredništava međunarodnih medicinskih časopisa. Broj njegovih knjiga i naučnih radova razlikuje se ovisno o periodu i izvoru, ali riječ je o izuzetno obimnoj akademskoj produkciji.

Veza s Bosnom i Hercegovinom

Iako je karijeru uglavnom izgradio u Hrvatskoj, veze s Bosnom i Hercegovinom nikada nije prekinuo. Nakon studija se u rodni kraj vratio na prvo radno mjesto, kasnije je predavao u Sarajevu i bio profesor emeritus Sarajevo School of Science and Technology.

Godine 2012. izabran je za domaćeg člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U posljednjim godinama bio je predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Govorio je da zemlja može napredovati samo ako politika počne više slušati nauku i stručnjake. Od Ministarstva vanjskih poslova BiH dobio je diplomatski pasoš kao priznanje za doprinos nauci.

Drugi život među slikama

Približno četiri i po decenije skupljao je umjetnine. Zbirku je dugo držao daleko od javnosti jer je prvo želio izgraditi naučnu karijeru kako ga kolekcionarstvo ne bi zasjenilo. U većem obimu predstavio ju je 2019. u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu.

Govorio je da u domu ima oko 700 umjetničkih djela. Posebno mjesto zauzimala su djela Vlaha Bukovca, ali i slike žena, majki i djece, a tu sklonost povezivao je sa životnim pozivom. Njegova supruga Biserka Funduk Kurjak također je bila ginekologinja.

"Mi liječimo tijelo, a umjetnici liječe duh", rekao je govoreći o odnosu medicine i umjetnosti.

Karijeru su pratili i ozbiljni sporovi

Jedan od najpoznatijih sporova odnosio se na plagijat. *British Medical Journal* je 2006. objavio analizu slučajeva vezanih za Kurjakove publikacije, a hrvatski Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju 2007. zaključio je da su prekršeni etički kodeks i pravila biomedicinskog izdavaštva. Kurjak je dio sporova objašnjavao greškama u citiranju i osporavao neke optužbe.

Protiv njega, supruge i još dvoje ljekara vođen je krivični postupak zbog navodno nedozvoljenog presađivanja jajnih ćelija. U januaru 2009. nepravomoćno su oslobođeni jer sud nije utvrdio dovoljno dokaza.

U drugom predmetu Kurjak je krajem 2007. nepravomoćno osuđen na osam mjeseci zatvora u slučaju povezanom sa smrću porodilje i bebe iz 2002. Presuda nije postala pravomoćna.

Spor oko biografije Sebije Izetbegović

U Bosni i Hercegovini Kurjakovo ime ponovo je dospjelo u središte javnosti 2021., tokom provjera akademske biografije tadašnje direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović. Ona ga je navodila kao mentora doktorskog rada odbranjenog u Sarajevu 2000.

Kurjak je u televizijskom intervjuu rekao da se takvog mentorstva ne sjeća. Govorio je i o njenom boravku na klinici "Sveti Duh" tokom rata, tvrdeći da tamo nije stekla formalnu akademsku kvalifikaciju. Izetbegović je njegove tvrdnje osporavala.

Njegove izjave postale su dio šire rasprave o njenim kvalifikacijama. Univerzitet u Sarajevu kasnije je poništio njen magisterij, a zatim i doktorat.

Naslijeđe koje nije jednostavno

Kurjak je pripadao generaciji ljekara koja je svjedočila transformaciji prenatalne medicine. Kada je počinjao raditi s ultrazvukom, mogućnosti uređaja bile su ograničene. Kada je završavao aktivnu karijeru, ljekari su mogli u realnom vremenu pratiti pokrete fetusa, analizirati protok krvi i procjenjivati razvoj nervnog sistema.

Iza njega ostaju međunarodna škola ultrazvuka, stručne knjige, brojni učenici, KANET i višedecenijski rad na perinatalnoj medicini, kao i niz domaćih i međunarodnih priznanja. Ostaju i pitanja akademske etike, profesionalne odgovornosti i sporova koji su ga pratili.

Iz malog mjesta na Vrbanji stigao je do međunarodne medicinske scene i ostavio trag u oblasti koja je dramatično promijenila način na koji medicina prati trudnoću i razvoj djeteta prije rođenja. Njegova dostignuća dio su tog naslijeđa. Njegove kontroverze također.