Kiropraktičar u Beogradu pacijentu slomio kičmu. Ova vijest potakla nas je da jutros govorimo o kiropraktičarskim zahvatima i masažama, ali i o fizičkom i mentalnom stanju nakon pandemije. Šta moramo znati prije nego što se odlučimo za masažu? Čemu možemo pripisati to što se sve više mladih žali na bolove u leđima? Kako prepoznati da dijete zalazi u fazu anksioznosti - razgovarali smo sa psihologom, pedagogom i fizioterapeutom.

“Doktori danas sjedenje nazivaju novim pušenjem”

Pandemija je sa sobom donijela velike promjene u živote svih nas. Najviše ulaganja da bi se prilagodili novonastaloj situaciji iziskivano je od učenika i studenata. Šetnju do škole sa drugarima zamijenila je radna stolica i stol ispred njih, što je ostavilo određene posljedice.

“Doktori danas sjedenje nazivaju novim pušenjem. Ono što je pušenje za pluća to je sjedenje za naš kičmeni stub. Na tome se temelji kompletan ovaj problem, čak i kod mlađih, od 15 godina pa dalje. Prvenstveno dolazi do promjena u držanju u rastu i razvoju adolescenata”, kazao nam je Kenan Huseljić, fizioterapeut.

Neki su se uspjeli preventivno oporaviti i povratiti fizičko zdravlje koje su imali prije pandemije ali neki su i danas primorani na stručnu pomoć.

“Uvijek se trebamo obratiti nekome za koga smo sigurni da provjereno dobro radi, da je stručna osoba. Uz to, ta osoba odnosno medicinski radnik bi pred sobom trebao da ima medicinsku dokumentaciju samog pacijentu na kojem će imati uvid u stanje samo kičmenog stuba ili određenog drugog dijela tijela”,  ističe Kenan.

“Povratkom djece u školske klupe nakon lockdowna poraslo vršnjačko nasilje”

Pored fizičkih posljedica mogu se primjetiti i promjene u ponašanju i mentalnom razvoju, naročito kod djece.

“Sve ono što je fizičko distanciranje, lock downi, online nastava, činjenica da su djeca u određenoj mjeri razvila neke navike, da je promjenjen njihov ritam života, ritam spavanja, zatim dobrim dijelom izloženost ekranima, bilo da se radi o pametnom telefonu, laptopu itd..Promjene u ritmu porodičnog života, to su sve zdravstveni rizici”, kazala nam je doktorica Amra Junuzović Kaljić.

Pored roditelja, sa djecom najviše vremena provode nastavnici i učitelji. Dugogodišnja pedagogica, Samela Alagić, istakla je da nakon 27 godina rada u obrazovnom sektoru počinje primjećivati manjak koncentracije i izgubljenu motivaciju kod dječice u osnovnim školama.

“Sve to treba povratiti. Naravno da su primjetne posljedice pandemije, mi to ni istraživanjem nismo negirali, ali to nisu brojke koji bi bile alarmantne. Vidjeli smo da ne iskačemo iz prosjeka u odnosu na evropske i svjetske prosjeke. Jedna vrlo važna stvar do koje smo došli ovim istraživanjem jeste da se povratkom djece u školske klupe povećalo vršnjačko nasilje. To je samo jedan segment onoga na čemu moramo raditi u narednom periodu”, apeluje pedagogica u programu N1.

Da bismo mogli djelovati i riješiti problem prvo moramo biti  svjesni nastanka problema.

“Kada dođe do promjene ponašanja našeg djeteta duže nego što je uobičajeno za njega i da utječe na njegovo izvršavanje obaveza, to je znak da trebamo tražiti stručnu pomoć. Međutim, možemo raditi i prevenciju kada rano identifikujemo takve pokazatelje. Nama je cilj prevencija. Za ovo istraživanje po prvi put je tretiran i nastavnik i dijete i roditelj. Moramo jačati povjerenje roditelja prema školi. Moramo se uključivati ranije, praviti drugačiji ambijent da bi dugoročno radili na prevenciji”,  istakao je psiholog Remzija Šetić.

Svi gosti N1 saglasni su u jednom – moramo od naših škola napraviti sigurna okruženja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad