Izbori još nisu počeli, kampanja traje mjesecima: Zašto CIK blago kažnjava prekršaje?

Objavljene su ovjerene kandidatske i kompenzacijske liste za Opće izbore 2026. godine. Na 80 stranica građani mogu pronaći imena kandidata za Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu, kantonalne skupštine i entitetske parlamente. I dok se čeka zvanični početak kampanje, nepravilnosti se već bilježe, a zabrinjava mali broj sankcija.

"I vlast i opozicija zapravo vode kampanju, obilaze se sve moguće lokalne zajednice, vašari, parastosi, svetkovine i na svaki način se pokušavjau animirati građani da upravo nekoj od tih stranaka, njihovih lidera dadnu povjerenje na predstojećim izborima. Nekako je činjenica da sve ono što se dešava na terenu prije nego počne zvanična kampanja se vrlo selektivno sankcionira", pojašnjva Gordana Katana, novinarka i analitičarka.

U izbornoj godini nije bilo usvajanja reformskih zakona, ali su zabilježena brojna socijalna davanja i pomoći, ubrzani infrastrukturni radovi. Na društvenim mrežama već mjesecima unazad primjetan je veći broj rasprava političkih oponenata, kako direktno, tako i uz pomoć botova. Kazne za uranjenu kampanju, iako predviđene većinom su izostale ili su izricane one niže. Tako sve češće čujemo stavove da je kaznenu politiku prema političkim subjektima potrebno pooštrini.

"Ja ne volim govorit o prijevremenoj kampanji, jer mi je to nekako preblag izraz. Ono je nezakonito, jer se krši Izborni zakon. Izbornim zakonom je zabranjena kampanja od donošenja odluke o održavanju izbora do one zvanične kampanje 30 dana prije tako da ćemo i tu morati nešto mijenjati, pa da sem ovih novčanih kazni budu predviđene i neke druge kazne", ističe Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Šehić predlaže skidanje kandidata sa lista, pa čak i zabranu učešća. No izmjena Izbornog zakona ove godine neće biti, a nestranački posmatrači već bilježe niz drugih nepravilnosti.

"Najveći broj nepravilnosti se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, tačnije 155 slučajeva je bilo te vrste. Preuranjena kampanja-imamo 86 slučajeva. Također imamo nepravilnosti u formiranju biračkih odbora 17 takvih slučajeva, zloupotrebe djece u političke svrhe imamo čak 9 tih slučajeva, nezakonito oglašavanje u 5 slučajeva, kršenje medijskih pravila u 3 slučaja i na kraju imamo i 2 slučaja koja su kategorisana kao ostale izborne nepravinosti", upozorava Srđan Pstojić, član Strateškog odbora Koalicije 'Pod lupom'.

U Koaliciji Pod lupom najveći broj nepravilnosti zabilježili su kod SNSD-a, ali i PSS-a, SDA i Stranke za život. Među ranije razmatranim slučajevima bile su tribine SDA u školama u Travniku i bilbord PSS-a, ali CIK nije utvrdio osnov za sankcije. Čak prkeo 40% prijava nije prihvaćen, a mnoge su još u razmatranju. Tako posmatrači primjećuju blažu kaznenu politiku CIK-a u odnosu na prethodni izborni ciklus.

"Tada je Izborna komisija sankcionisala recimo za preuranjenu kampanju, plaćeno oglašavanje, zloupotrebu resursa i političke subjekte koji nisu u tom trenutku bili ovjereni za učešće na izborima i kandiate i kanidatkinje koji nisu bili na ovjerenim kandidatskim listama to. Ono što je primjetno jesu koraci unazad, a ne poboljšanje u ovom segmentu", navodi Dario JOvanović, Koalicija 'Podl lupom'.

Posljednja sjednica CIK-a donijela je nove kazne, najviše zbog preuranjene kampanje i zloupotrebe javnih resursa, ali one su daleko ispod zakonskog maksimuma od 30 do 45 hiljada maraka. Dok se čeka zvanični početak kampanje 4. septembra, nevladine organizacije pozivaju građane da prijave svaku sumnju na kršenje izbornih pravila ili CIK-u, ili anonimno Koaliciji Pod lupom ali i putem aplikacije Reflektor.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad