U ponedjeljak će birači na Filipinima izabrati novog predsjednika nacije - usred plime neistina i laži na društvenim mrežama. Priča BBC-ja.

“Smatram se trolom – ili, politički govoreći, ja sam savjetnik za marketing na društvenim mrežama.”

Jon – nije njegovo pravo ime – dio je industrije koja bi mogla biti presudna za izbor sljedećeg predsjednika Filipina.

Kaže da većinu dana radi od 10:00 do 03:00, upravljajući stotinama Facebook stranica i lažnih profila za dobrobit svojih klijenata – političara i njihovih kampanja.

Kaže da su njegovi kupci guverneri, kongresmeni i gradonačelnici.

‘Jon’ koristi lažne ID za postavljanje više računa na Facebooku.

U ponedjeljak će filipinski birači izaći na birališta kako bi odabrali svog sljedećeg predsjednika, zajedno s kandidatima za nekoliko nižih funkcija. To su prvi predsjednički izbori od trijumfa Rodriga Dutertea 2016.za kojeg se kaže da isto na prevaru dobio izbore.

Prema promatračima izbora i stručnjacima za dezinformacije, situacija se od tada nije popravila – dapače, možda se čak i pogoršala.

Dezinformacijski sustavi

Jon je dio ovog dezinformacijskog ekosustava. Kaže da ima oko 30 “trolova” koji rade izravno za njega. Njihov je cilj povećati podršku svojim klijentima, čak i ako to znači širenje laži. Kaže da godinama djeluje ispod radara.

“U 2013. smo širili lažne vijesti u jednoj od provincija s kojima sam se bavio”, kaže on, opisujući kako je namjestio protivnika svog klijenta. “Dobili smo broj mobitela vrhunskog političara i fotografirali ga, a zatim poslali SMS poruku pretvarajući se da je on, govoreći da traži ljubavnicu. Na kraju je moj klijent pobijedio.”

Jon vodi više stranica i računa s ciljem povećanja profila svojih političkih klijenata. Kako bi dokazao autentičnost njegovih tvrdnji, BBC-u su poslani video snimci različitih računa koje Jon vodi na Facebooku, kao i snimke zaslona WhatsApp poruka između njega i ljudi za koje radi, bankovne uplatnice i lažne osobne iskaznice i SIM kartice koje se koriste za zaobilaženje Facebooka.

Zbog izražene zabrinutosti za njegovu sigurnost, njegov identitet čuvamo anonimnim.

Drugi trik koji koristi, kaže, je stvaranje nepolitičkih stranica i grupa koje na kraju potiskuju političku propagandu.

Meta – koja je vlasnik Facebooka – kaže da je na Filipinima uklonila brojne mreže koje su pokušale manipulirati ljudima, uključujući skupinu od više od 400 računa, stranica i grupa koje su prekršile njihovu politiku.

Uoči izbora u zemlji, mnogi su kandidati izrazili zabrinutost zbog uloge koju bi dezinformacije mogle imati u ishodu izbora. U intervjuu za filipinski informativni kanal, predsjednička kandidatkinja Leni Robredo rekla je da njezin početni pristup problemu lažnih vijesti – da ih ignorira – “nije uspio”.

Dodala je: “Laži ponavljane iznova i iznova postaju istina.”

Oni koji se bave provjerom činjenica tvrde da je predsjednička kandidatkinja Leni Robredo najveća žrtva dezinformacija.

BBC je razgovarao sa stručnjacima uključujući Celine Samson, voditeljicu za provjeru činjenica u Vera Files, dio koalicije za provjeru činjenica, i Tonyja La Vidu, odvjetnika koji vodi koaliciju Pokret protiv dezinformacija.

Oboje su identificirali moguće znakove koordiniranog ponašanja – uključujući ponovljene postove s više stranica ili akaunta.