Izborna apatija ili političko sljepilo: Zašto stranke u BiH nude samo obećanja bez konkretnih rješenja za mlade?

Izborna kampanja je u punom zamahu. Skupovi i mobilizacija stranačkih tijela na terenu imaju jedan cilj – privući što više birača. No, gdje su mladi, koji prema posljednjem popisu stanovništva čine gotovo 22 posto ukupne populacije? Prema istraživanju Instituta za razvoj mladih KULT, na posljednjim izborima glasalo je njih 47 posto. U Forumu mladih Kruga 99 kažu da im političke stranke ipak ne posvećuju dovoljno pažnje.

"Prečesto mladu generaciju svodimo na procenat u predizbornim analizama, broj potencijalnih birača ili ciljnu grupu političke kampanje. Takav pristup je nedovoljan. Mladi ljudi se ne smiju posmatrati kao političko izborno tijelo, oni su građani, poreski obveznici, radnici, studenti, istraživači, umjetnici, sportisti, roditelji i budući, nadam se, nosioci društvenih i političkih odgovornosti", rekao je Muhamed Hamzić, predsjednik Foruma mladih Kruga 99.

Kažu da politička volja za rješavanjem problema mladih često ostaje na kratkoj stavci u programu ili poruci s predizbornih skupova o značaju njihovog ostanka u državi. Iz platforme M1 pokušali su utjecati kroz priručnike s konkretnim problemima i predloženim rješenjima. No, odziv je, kažu, bio minimalan.

"Naš cilj je bio da kandidatima pružimo podršku koja se tiče poznavanja problema mladih u Bosni i Hercegovini, odnosno da gotova rješenja na kojima smo radili s mladima koji su naši članovi pokušamo zagovarati prema političkim strankama. Ono što možemo primijetiti iz našeg rada jeste mala responzivnost političkih stranaka i kandidata na naše preporuke i politike koje nudimo", rekao je Nevio Bruck iz platforme M1 Prava za mlade.

Istovremeno, ukazuju i na apatiju mladih. Zato smatraju da je važno raditi na političkom opismenjavanju i aktivaciji, posebno uoči izbora, jer i kada ne glasaju, odluke vlasti na njih direktno utječu.

"Razumijem frustraciju mladih ljudi, pogotovo visokoobrazovanih, koji sumnjaju u institucije i u cjelokupan sistem i državni aparat Bosne i Hercegovine zbog raznoraznih iskustava koja s godinama steknu. Međutim, izbore ne treba razumjeti kao cilj – izbori su sredstvo postizanja svih drugih ciljeva. Izbori su zaista taj jedan dan kada mi kao građani imamo vlast u svojim rukama", rekao je politolog Imran Pašalić.

U predizbornoj kampanji, međutim, programe stranaka često potisnu nacionalne tenzije, zapaljiva retorika i slogani. Zato u udruženju „Zašto ne“ građanima nude jednostavan način da svoje stavove uporede s politikama stranaka putem stranice Glasometar.ba.

"Pokrene se upitnik od 27 pitanja. Ponuđeni odgovori su 'da', 'ne' i 'nemam mišljenje'. Također, građani mogu da označe sva ona pitanja koja su njima lično najbitnija. Kao rezultat, korisnik ili korisnica će dobiti procenat slaganja s političkim partijama", rekla je Amina Izmirlić iz udruženja „Zašto ne“.

Problem vide i u nedovoljnoj zastupljenosti mladih na izbornim listama. Kao jedno od mogućih rješenja navode zakonsko regulisanje njihove zastupljenosti po uzoru na kvotu od 40 posto žena. No, iskustvo pokazuje da sama kvota ne garantuje i stvarni politički utjecaj.

"Hoću da kažem da je sad ključno to što moraju imati 40 posto žena na listama i imaju ih da ne bi plaćali kaznu. Ali problem je koliko zaista imaju ravnopravnosti i koliko vjeruju u ista prava kolega i kolegica da budu i kandidati i predstavljeni u medijima", rekla je Jadranka Miličević iz Fondacije CURE.

Dok politiku i dalje često vide kao muški svijet, žene i mladi sve su aktivniji. Poruka sagovornika uoči izbora zato je jednostavna: političke stranke moraju mladima ponuditi više od mjesta na listi i predizbornih obećanja, ali prvi korak mogu napraviti i sami mladi – informisanjem, upoznavanjem programa i izlaskom na izbore.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad