Razgovori delegacija SDA i HDZ-a, predvođeni predsjednicima stranaka, Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, nastavljeni su i jutros. Kako ubrzati ispunjavanja 14 prioriteta iz ranijeg mišljenja Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu. Učesnici sastanka izašli optimistični i najavili nastavak pregovora već naredne sedmice.

Bez konkretnih pomaka nakon sinoćnjih susreta o izmjenama Izbornog zakona i formiranja Vlade Federacije, poručili su nakon trosatnog sastanka lideri stranaka. No, jutros drugačija atmosfera. Konstruktivnost i optimizam.

“I da stavimo bar dva ili tri zakona na potpuno usuglašavanje, znači javne nabavke, sukob interesa i naravno jedan paket zakona koji nemaju direktno veze s ovim koji su već odavno trebali proći parlamentarnu proceduru. Dogovor je da isključivo sve ide kroz pripremu Vijeću ministara, svačije inicijative su dobrodošle, ali da ide kroz Vijeće ministara da bi mi na prvim sjednicama Parlamenta već kroz četvrti mjesec te stvari potpuno usvojili”, ističe Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Naredni sastanak je u četvrtak u Mostaru. Poziv će biti upućen i predstavnicima SNSD-a. Da li se i dalje može očekivati kandidatski status do ovoga ljeta, kao što su pojedini politički funckioneri ranije obećavali, učesnik grupe za evropske integracije, Denis Zvizdić, nije htio špekulisati.

“Evo ja sam optimista za ova dva ili tri zakona da ih možemo odraditi u narednih nekoliko mjeseci, ali nisam sklon određivanu tačnih datuma ili tačnog mjeseca kada ćemo dobiti kandidatski status, ali mislim da naša orijentacija i cilj treba da bude da u ovoj godini uradimo što veći broj pozitivnih koraka na putu evropskih integracija, usvojimo što veći broj zakona”, jasan je Zvizdić.

Najveći izazov za pregovarače je pitanje Izbornog zakona. Mijenjati ujedno Ustav ili ne? Specijalni predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan, Metthew Palmer, poručio je kako Amerika pruža podršku ustavnim reformama. U tu priču mora biti uključeno civilno društvo, ali i Centralna izboran komisija. Palmer je to prenio u razgovoru kako Čoviću, tako i Izetbegoviću.

“Prijateljski razgovor koji je bio dosta dug je na tragu ovoga što pričamo. Ja vjerujem do kraja šestog mjeseca, to sam rekao gospodinu Palmeru na njegovo pitanje kada mislite da možemo to završiti, ja sam rekao do šestog mjeseca najkasnije jer ako to ne završimo do ljeta onda evidentno nismo pokazali dobru volju jer su ovo stvari koje već dugo raspravljamo”, kaže Čović.

“Što se tiče mog osobnog stava ja mislim da tu treba naći jedan suptilan uravnotežen odnos između etničkog i građanskog jer Bosna je naravno zemlja jednakopravnih građana i isto tako naroda, mada ja više volim koristiti izraz ustavnih naroda i građana više nego konstitutivnih, čini mi se da su to neke margine”, dodaje Denis Zvizdić, potpredsjednik SDA.

S Palmerom je razgovarao i lider SNSD-a, Milorad Dodik. No, umjesto izmjena Ustava, evropskog puta, Dodik je potencirao priču o protivljenju Republike Srpske dolasku novog visokog predstavnika, ali i nefunkcionalnosti BiH.

“Rekao sam mu i da BiH ne funkcioniše i da treba da razmišlja o tome da se mirno raziđe. Rekao sam mu da bi to mogla biti ozbiljna alternativa o kojoj treba razmišljati”, tvrdi Dodik.

No uzvratne poruke brojnih međunarodnih zvaničnika ne idu u korist idejama i nastojanjima Milorada Dodika. I visoki predstavnik EU Josep Borrell, nakon susreta s ministricom vanjskih poslova BiH, Biserom Turković, poručio je kako Europska unija podržava suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine. Borrell je ohrabrio bh. vlasti da iskoriste 2021. godinu kao godinu u kojoj se ne održavaju izbori za napredak u sprovođenju 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU.