Otvaranje izložbe
Izložba "Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti" povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici u sjedištu UN-a

U sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, kao i 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku otvorena je izložba Memorijalnog centra Srebrenica pod nazivom: “Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti”.
Izložbu je organizovala Stalna misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, u saradnji sa Uredom Specijalnog savjetnika Generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida i Odjeljenjem UN-a za globalne komunikacije.
Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, ambasador Zlatko Lagumdžija, koji je otvorio izložbu, svom je obraćanju istakao da se izložba otvara u sedmici kada UN obilježava Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, 16. juni:
"Riječi mogu biti snažan podsticaj u životima ljudi širom svijeta. Mogu biti izvor inspiracije, ohrabrenja i utjehe. Pišući ili govoreći, koristimo ovu ogromnu moć riječi; da li će one podsticati izvrsnost ili poticati nasilje, da li će naše riječi ostati upamćene kao ljekovite ili kao opravdanje i otvorena dozvola za genocid. Izbor je na nama, kao i posljedice.“
Istakao je pak da izložba ima poseban značaj uoči obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, 11. jula:
“Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti”



"Ova izložba nas podsjeća da žrtve nisu bile brojevi ni statistike,to su bili ljudi sa snovima, porodicama, nadama... Naša je namjera ne samo da odamo počast njihovim pričama, njihovim životima, nego i da podsjetimo, da upozorimo. Da učimo iz prošlosti. Da pamtimo. Da spriječimo da se to ponovi u budućnosti.“
Govoreći o uzrocima genocida, ambasador je naglasio:
"Holokaustu je prethodila demonizacija Jevreja kao ‘štetočina’, u Ruandi su Tutsiji dehumanizirani kao ‘štetočine koje treba istrijebiti’. U Bosni, Bošnjaci su proglašavani ‘osvajačima’, ‘Turcima’, ‘teroristima’. Označeni su kao prijetnja, čime su i legitimizirani kao meta. Tako su počinjeni neki od najtežih zločina, kulminirajući genocidom u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka.“
Upozorio je da govor mržnje ni danas nije nestao.
"Nažalost, i nakon tri decenije, svjedočimo negiranju genocida, slavljenju zločinaca, umanjivanju broja žrtava. Danas nismo više u fazi poricanja zločina, sada smo u fazi slavljenja istih.“
Na samom kraju obraćanja, zaključio je:
"Neka ova izložba bude više od samog obilježavanja, neka bude poziv na djelovanje. Neka nas podsjeti da je šutnja pred mržnjom saučesništvo i da ukoliko nedjelujemo, dajemo prostor da se tragedija ponovi.”
Lične priče i autentični prikazi
Izložba nudi snažnu refleksiju o opasnostima govora mržnje i njegovim razornim posljedicama. Kroz lične priče i autentične prikaze, posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa pričama o izgubljenim životima, razorenim porodicama i zajednici uništenoj genocidom.
Postavka izložbe ističe važnost suočavanja sa prošlošću, te povezuje iskustva iz prošlosti, uključujući Holokaust, genocid nad Tutsijima u Ruandi i genocid u Srebrenici, postavka ima izuzetnu važnost kao čin kolektivnog sjećanja, ali i kao poziv na odgovornost, edukaciju i borbu protiv negiranja genocida i historijskog revizionizma.
Prisutnim zvanicama, predstavnicima diplomatskog kora i članovima bh.dijaspore, su se, pored ambasadora dr Lagumdžije, obratili i direktor Memorijalnog centra Srebrenica dr. Emir Suljagić, te v.d. Specijalna savjetnica generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, Virginia Gamba.
Virginia Gamba, specijalna savjetnica generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, u svom obraćanju istakla je:
„Ove sedmice započinjemo obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u isto vrijeme kada obilježavamo i 4. Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje. Nije slučajno što skrećemo pažnju na ovu povezanost. Znamo gdje govor mržnje može odvesti, jer znamo gdje je već odveo. Lekcije iz Srebrenice nas podsjećaju na opasnosti govora mržnje i nepopravljive posljedice riječi koje podstiču na nasilje. To jasno vidimo i u ovoj izložbi, koja nas vodi kroz obrasce govora mržnje korištene uoči i tokom Holokausta, genocida nad Tutsijima u Ruandi 1994. godine, i konačno genocida u Srebrenici 1995. godine. I dok priznajemo kolektivni neuspjeh u sprječavanju genocida u Srebrenici, dijelimo zajedničku odgovornost da očuvamo sudski dokazane činjenice i da nastavimo pričati priče žrtava i preživjelih, suočeni s negiranjem genocida. Ova izložba nije samo podsjetnik na ono što se dogodilo u Srebrenici. Ona nas podsjeća da danas, više nego ikada, moramo primijeniti njene lekcije i hitno djelovati na globalnom nivou kako bismo spriječili genocid.”
Izložba će biti otvorena za širu javnost, uključujući i posjetice UN-a, do 21. jula 2025. godine.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare