Izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji iduće sedmice pred federalnim zastupnicima: Da li se državno zemljište daje besplatno?

Federalni parlamentarci razmatrat će naredne sedmice izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji. Mnogo je otvorenih pitanja, prije svega o državnoj imovini, no čini se da je većina osigurana. Sjednica Kolegija zakazana je za utorak.

Jedno od spornih pitanja je član 7. Zakona o Južnoj interkonekciji, gdje se navodi da investitor ne plaća naknadu za eksproprisanu imovinu Federaciji, kantonima, gradovima, općinama i javnim preduzećima. Ranije su iz Stranke za BiH kazali kako se ovim državno zemljište praktički daje besplatno, a danas je reagirao i državni zastupnik Šemsudin Mehmedović.

Nezvanično, traju razgovori da se ova stavka zakona dopuni na način da se besplatna eksproprijacija ne odnosi na zemljište nad kojim postoji zabrana raspolaganja, što cijeloj priči daje ustavni okvir, no to u potpunosti ne otklanja problem državne imovine.

Šemsudin Mehmedović poziva OHR da se uključi.

Iz OHR-a su u međuvremenu reagovali, poručili da je država nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, te da Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za regulisanje pitanja državne imovine. Podsjetili su i da u okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu, što jeste jedan od načina kako riješiti trenutnu blokadu. Za trajno rješenje potrebna je politička volja.

Mehanizam koji spominje OHR je Komisija za državnu imovinu, koja je prestala s radom, no dio je Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom kojeg je nametnuo visoki predstavnik. Upravo ova komisija može donijeti odluku o izuzeću, kao što je bilo u slučaju prodaje zemljišta za izgradnju američke ambasade, a što je potvrdila i Parlamentarna skupština BiH.

Pitali smo Vedrana Lakića za komentar, koji kaže da će se sve dodatno precizirati ugovorom koji će biti definisan nakon što se usvoji zakon u Federalnom parlamentu.

Inače, kroz nove izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji trasa je višestruko povećana, sa planiranim posebnim odvojcima prema Kladnju i Tuzli, Gornjem i Donjem Vakufu, te Čapljini. U resornom ministarstvu tvrde da studije izvodljivosti za svaki dio postoje, no iz BH-Gasa su to u međuvremenu demantirali. Investitor, AAFS, ubačen je u zakon kako bi se procedure ubrzale, tvrde u Vladi, i bit će stopostotni investitor. Ostalo je nejasno kada će i kako biti riješena prenamjena šumskog i poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ko je transporter, te gdje je tačka interkonekcije.

Neka od navedenih pitanja trebala bi biti riješena kroz međunarodni sporazum sa Republikom Hrvatskom. Kako je ranije kazao Dragan Čović, da bi sporazum bio finaliziran, neophodno je hitno usvajanje izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji u Federalnom parlamentu.

Većina je osigurana u Federalnom parlamentu. No da li će ići hitni ili skraćeni postupak bit će poznato naredne sedmice, nakon sjednice Kolegija Zastupničkog doma zakazane za utorak.

Više u prilogu Tine Jelin Dizdar.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad