Samo u 2022. godini Međunarodni aerodrom Sarajevo potrošio je oko 5,15 miliona maraka ne primjenjujući Zakon o javnim nabavkama. Podsjetimo, prošle godine ovo preduzeće izuzelo se od primjene zakona, a Žurnal je još tada upozorio da ne postoji zakonska osnova za to. Duže od godinu trebalo je Agenciji za javne nabavke BiH da formalno stavi primjedbu za izuzeće. I federalni revizori u svom izvještaju istakli da je Međunarodni aerodrom Sarajevo u obavezi primjenjivati sve zakonske odredbe piše Žurnal.

Duže od godinu trebalo je Agenciji za javne nabavke BiH da utvrdi ono na šta je Žurnal upozoravao još u augustu prošle godine – da ne postoji zakonska osnova da se Međunarodni aerodrom Sarajevo izuzme od primjene Zakona o javnim nabavkama.

Naime, direktor Alan Bajić i njegovi saradnici nisu primjenjivali Zakon o javnim nabavkama od sredine jula 2022, pa sve početka augusta 2023. godine kada su opet počeli provoditi nabavke putem zvaničnog Portala javnih nabavki.

Iako su od samog početka bili uključeni u postupak izuzimanja od primjene zakona, Agencija za javne nabavke BiH, na čelu s direktorom Tarikom Rahićem, tek je u junu 2023. godine prvi put formalno stavila primjedbu na izuzeće Međunarodnog aerodroma u Sarajevu od primjene Zakona o javnim nabavkama.

U ovo vrijeme, Međunarodni aerodrom Sarajevo potrošio je više miliona maraka javnog novca netransparentno, izuzimajući se od primjene zakona, a vodeći se samo vlastitim pravilnikom.

Kada govorimo o konkretnim ciframa, od 18. jula do kraja 2022. godine prevedena su 242 postupka i zaključeni su ugovori ukupne vrijednosti 5.150.955 KM. Na ovaj iznos treba dodati i sve provedene nabavke u prvih sedam mjeseci 2023. godine, a koje još uvijek nisu dostupne javnosti. Upravo u ovo vrijeme realizirane su neke od najvećih investicija na sarajevskom aerodromu.

KO JE ODGOVORAN – AGENCIJA ZA JAVNE NABAVKE ILI AERODROM?

Iako je Međunarodni aerodrom Sarajevo trošio novac, sva odgovornost sigurno nije isključivo na menadžmentu ovog preduzeća.

Sve je počelo u aprilu 2022. godine. Sarajevski aerodrom podnosi zahtjev Agenciji za javne nabavke za pribavljanje akta Konkurencijskog vijeća kojim se trebalo utvrditi da li je tržište aviotransporta otvoreno za konkurenciju, sve s ciljem izuzimanja od primjene Zakona o javnim nabavkama.

Ovdje dolazimo do dva ključna detalja – mišljenja Konkurencijskog vijeća i samog pojma aviotransporta.

Naime, iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo bili su stava da, ukoliko Konkurencijsko vijeće da mišljenje kako je tržište aviotransporta otvoreno za konkurenciju, da je to sasvim dovoljno za izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama.

I upravo takvo mišljenje je dalo Konkurencijsko vijeće BiH, pa se Međunarodni aerodrom Sarajevo ubrzo izuzeo od primjene zakona. Iz ovog javnog preduzeća odgovorili su na Žurnalov upit detaljno opisujući sav postupak, ističući da je Agencija za javne nabavke bila nosilac aktivnosti, dok je Međunarodni aerodrom Sarajevo bio inicijator.

„Agencija za javne nabavke, bez stavljanja primjedbi na pojam aviotransporta, je proslijedila zahtjev Aerodroma Konkurencijskom vijeću u vezi s pitanjem otvorenosti tržišta za konkurenciju. Konkurencijsko vijeće, na bazi podataka iz zahtjeva, dostavilo je Agenciji za javne nabavke mišljenje da je tržište aviotransporta otvoreno za konkurenciju, a Agencija za javne nabavke, uz popratni akt, je ovu obavijest proslijedila Međunarodnom aerodromu u Sarajevu. Aerodrom je po prijemu predmetnog dopisa obavijestilo Agenciju za javne nabavke da će započeti proceduru izuzimanja od primjene predmetnog Zakona, te da će u te svrhe izmijeniti Statut i Pravilnik o nabavkama“, odgovoreno je, između ostalog, Žurnalu.

Iako tržište aviotransporta jeste otvoreno za konkurenciju, te iako iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo smatraju da se samim tim ispunjavaju uvjeti za izuzeće, postoji nekoliko detalja koji idu u prilog tezi da ovo javno preduzeće ipak mora dosljedno primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

Prvo, upitno je da li se pojam aviotransporta uopće odnosi na jedan aerodrom. Ako pitate federalne revizore, koji su nedavno objavili izvještaj o finansijskoj reviziji ovog preduzeća za 2022. godinu, djelatnost aviotransporta odnosi se prvenstveno na avioprijevoznike, a da je osnovna djelatnost Međunarodnog aerodroma Sarajevo pružanje uslužnih djelatnosti vezanih za zračni prijevoz.

Osim toga, revizori ističu i kako je riječ o sektorskom ugovornom organu, pa je stoga ovo javno preduzeće u obavezi primjenjivati sve odredbe Zakona o javnim nabavkama.

Da samo mišljenje Konkurencijskog vijeća nije dovoljno ranije su isticali i iz Agencije za javne nabavke. Podsjetimo, prema njihovom mišljenju iz 2017. godine, ako privredno društvo potpada pod sektorske ugovorne organe, dužno je primjenjivati zakon, bez obzira na to da li je odlukom Konkurencijskog vijeća BiH to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju.

Međutim, i pored toga, duže od godinu im je trebalo da formalno stave primjedbu na izuzeće Međunarodnog aerodroma u Sarajevu od primjene Zakona o javnim nabavkama.

RAZLIČITA TUMAČENJA

Novinari Žurnala poslali su upit i samoj Agenciji za javne nabavke. U odgovoru koji potpisuje Sanja Ćubela, direktorica mostarske podružnice, opisana je komunikacija koju je ova agencija vodila s Konkurencijskim vijećem. No, ono što je najvažnije, odgovoreno nam je da se Međunarodni aerodrom Sarajevo neosnovano izuzeo od primjene zakona:

„Djelatnost aviotransporta se ne spominje kao sektorska djelatnost u smislu Zakona o javnim nabavkama te ista ne može podlijegati ocjeni otvorenosti za konkurenciju sa aspekta člana 5. stav (3) Zakona i sukladno tome ne može predstavljati osnov za izuzeće od primjene Zakona za ugovorna tijela koji obavljaju sektorsku djelatnost u oblasti zračnih luka.“

Ipak, nije dato precizno obrazloženje zbog čega Agencija za javne nabavke nije znatno ranije reagirala, odnosno zašto ranije nije pokušala zaustaviti trošenje novca mimo zakona.

S druge strane, iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo ističu kako, do juna 2023. godine, Agencija za javne nabavke nije stavila bilo kakve primjedbe, niti akt kojim zabranjuje izuzeće.

„U oktobru 2022. godine Agencija za javne nabavke je čak zatražila dopunsko mišljenje Konkurencijskog vijeća po pitanju pojma aviotransporta, a Konkurencijsko vijeće je u decembru mjesecu 2022. godine u svom odgovoru na zahtjev Agencije, potvrdilo svoj stav da se radi o tržištu koje je otvoreno za konkurenciju. Od tada, do juna 2023. godine, Međunarodni aerodrom nije zaprimio niti jedan pravni akt od Agencije za javne nabavke, niti bilo kojeg drugog organa, kojim bi se dovelo u pitanje ispravnost postupanja po pitanju nabavki“, navodi se u njihovom odgovoru, te se dodaje kako je nakon formalne primjedbe iz juna 2023. godine, Međunarodni aerodrom Sarajevo odmah započeo sa direktnom primjenom Zakona o javnim nabavkama.

U svakom slučaju, milioni maraka javnog novca potrošeni su netransparentno. Da je odluka o izuzeću ostala na snazi, u suštini bismo dobili novi BH Telecom gdje javnost nema detaljan uvid u to na koji način se troši novac, te bi ostao otvoren put za sumnjivo trošenje. Osim sarajevskog, tu bi mogućnost sigurno iskoristili i drugi aerodromi u BiH – banjalučki, tuzlanski, mostarski…

Dosljednom primjenom Zakona o javnim nabavkama, zainteresiranoj javnosti omogućen je kakav-takav uvid u to na šta konkretno javna preduzeća i institucije troše javni novac piše Žurnal.