Netipična sjednica sabora Hrvatskog narodnog vijeća održana je danas u Sarajevu. Unaprijed pripremljeni zakjučci koji uz ostalo pretpostavljaju BiH uređenu kroz pet regija s jednim predsjednikom, ostavljeni su po strani, nakon rasprave o izmjenama Izbornog zakona.

Treba potražiti srednji put, kompromis između nacionalnog i građanskog, na liniji kreativne provedbe Dejtonskog sporazma, ne iluzija, ili kako je danas poručio Ante Domazet, član HNV-a:

“Niti je to separatizam Republike Srpske, niti je to unitarizam SDA, niti je to treći entitet HDZ-a, to je jedan srednji put, srednje rješenje koje će pomiriti građansku državu i prava konstitutivnih naroda u BiH koja se čak od nekih političkih snaga osporavaju. To je grubo kršenje ZAVNOBIH-a, grubo kršenje Ustava. Konstitutivnost naroda je nešto što mora biti ispoštovano, osnov na kojem će se razvijati građanska prava, slobode ljudi, individualna prava”, poručio je Anto Domazet, član HNV-a.

Ivo Komšić ustvrdio je kako je presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića već provedena. Presudu je provela Centralna izborna komisija nakon posljednjih izbora kada je izračunala broj mandata delegata u Domu naroda FBiH ne insistirajući na najmanje jednom pripadniku konstitutivnog naroda u svakom kantonu, ukoliko ih tamo nema. Time je ispoštovana odluka Ustavnog suda, usklađen Izborni zakon i Ustav FBiH, upozorio je Komšić, uz opasku da se isključivo na tome bazirala presuda suda.

“Znači da je presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića provedana. Praktički je CIK promjenio Izborni zakon u skladu sa Ustavom. Odnosno svaka priča o izmjeni Izbornog zakona suvišna je u ovom dijelu, a on jeste jedini. Sve ostalo što je tražio Ljubić, uključujući i proporcionalnu zastupljenost je palo”, naglasio je Ivo Komšić, član HNV-a.

No kako su danas primijetili neki od sudionika sabora, odredba CIK-a o raspodjeli mandata provedena je na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, dok se odredbe Ustava baziraju na popisu stanovništva iz 1991. godine zbog čega se može govoriti samo o modelu, ne o provedbi presude.

Još jedno od pitanja koje je izazvalo raspravu je uloga Doma naroda FBiH. Da li bi trebao imati zakonodavnu funkciju, da li njegove nadležnosti treba ograničiti samo na vitalni nacionalni interes i šta je zapravo vitalni nacionalni interes. Ivan Boban, član HNV-a, komentira:

“Kada pogledate koliko puta se iskoristilo pitanje vitalnog nacionalonog interesa u RS-u i u Federaciji, to je u deset godina preko 100 puta u RS-u, u federalnom parlamentu svega deset ili jedanaest puta, a mi govorimo o zloupotrebi Doma naroda. Da li je postupak donošenja zakona usporen, to nedvojbeno jeste. Ali šta je uloga Doma naroda Federalnog parlamenta koji na određen način jeste i Dom Kantona. Delegati koji dolaze iz kantona također zastupaju regiju iz koje dolaze. Vitalni nacionalni interes jeste jezik, ali za mene jeste i privreda, prihodi, ceste, sve to utiče i na moj biološki opstanak. Za mene koji dolazim iz Gruda je vitalni nacionalni interes i brza cesta Mostar- Široki Brijeg-Grude, ili autoput Mostar-Sarajevo. Masa je pitanja koje se ne mogu olako shvaćati”.

Novoizabrani predsjednik HNV-a Stipe Prlić danas se osvrnuo i na prijedlog HDZ BiH o proporcionalnoj zastupljenosti u odnosu na izbor delegata u Domu naroda FBiH kazavši kako bi to urušilo osnovno načelo konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Federacije i dovelo samo delegate iz tri kantona u Federalni dom:

“Samim osnivanjem HNV-a dali smo jasnu poruku da smo za mir, da svi ljudi u ovoj našoj domovini žive ravnopravno što je više moguće i nismo za produbljavanje nacionalnih podjela. Po zakonu koji sada predlaže Hrvatski narodni sabor ne bi se mogli izabrati predstavnici hrvatskog naroda tamo gdje ne prelaze 5,8 posto stanovništva. Mislim da je sa tim prijedlogom zakinut veći broj Hrvata u BiH, koji žive u dijelovima gdje su u manjini. Umjesto da o njima vodimo računa, mi vodimo računa o zapadnoj Hercegovini. Ja sam tamo zaštićen u svakom pogledu i ne vidim nikakav problem za nas, gdje smo u većini. Isto tako ne bi trebalo da bude bilo ko bez zaštite tamo gdje je manjina”, kazao je predsjednik HNV BiH.

Na Saboru Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u BiH pored novog predsjednika Stipe Prlić izabrani su i dopredsjednici Petar Matanović i Marinko Pejić. Zaključci u vezi Izbornog zakona i ustavnih promjena koji su razmatrani usaglasit će se na osnovu diskusija na Saboru i tek onda ponuditi javnosti.