N1 na Japodskim otocima: Srce na Uni krije priču staru 2.000 godina

Sa Alminom Suljić razgovarala je o prirodi, sadržajima koje posjetioci mogu koristiti, ali i historiji ovog mjesta i njegovoj vezi s Japodima, drevnim ilirskim plemenom koje je prije približno 2.000 godina živjelo na ovim prostorima.

Sve je počelo od srca

Jedan od prepoznatljivih simbola Japodskih otoka jeste srce koje se može uočiti kada se ovaj prostor posmatra iz zraka. Upravo je ono, kako je ispričala Suljić, postalo inspiracija za cijelu priču.

„Sasvim slučajno, dakle, jednom fotografijom, dakle, primijeti se. Dakle, uz malo rotiranja, editovanja, primijeti se, dakle, ovo srce, pa je nekako tu nastala inspiracija za sve ovo. I od toga sve kreće, od jedne ideje“, kazala je Suljić.

Vožnja vodi pored nekoliko otoka i različitih sadržaja – kupola za smještaj, kućica na drvetu, muzeja, restorana, river bara, kampa i bungalova.

„Trenutno smo još uvijek kod kupola, jedna od naših, tako da kažem, najinteresantnijih vrsta smještaja, kao što sam spomenula, i najtraženijih“, navela je.

Priča o Japodima i životu prije 2.000 godina

Naziv Japodskih otoka nije slučajan. Suljić ističe da ovo mjesto nije samo prirodna atrakcija, već predstavlja i spoj s kulturnom baštinom ovog kraja.

„Ono što, dakle, ja bih rekla da Japodski otoci nisu samo prirodna atrakcija, već su, dakle, i spoj, zapravo, neke kulturne baštine. I ono što se mi trudimo da pokažemo ljudima, zapravo, da dobiju cijelo iskustvo: kako su, dakle, naši preci živjeli prije nekih 2.000 godina. Dakle, Japodi, drevno ilirsko pleme koje je živjelo na ovim prostorima“, kazala je Suljić.

Govorila je i o tome kako su Japodi koristili prirodu za svakodnevni život, ali i za odbranu od neprijatelja.

„Mislim da se dosta od toga može naučiti i po skulpturama i svim, dakle, načinima na koje se mi trudimo da naučimo ljude nešto. I način na koji ljudi su, dakle, živjeli prije 2.000 godina i kako su iskorištavali prirodu u svoje, dakle, neke svrhe. I, ovaj, kako su je zapravo iskoristili i za svoju odbranu, jer su Japodi zaista jedan borben narod bili, i kako su koristili prirodu da se odbrane, dakle, od svih svojih neprijatelja“, ispričala je.

Tri muzeja posvećena japodskoj kulturi

Na području Bihaća i šireg prostora ovog dijela Hrvatske postoje nalazišta japodske kulture. Po uzoru na njih, na Japodskim otocima napravljena su i tri manja muzeja.

„Mi smo, dakle, po uzoru na to izgradili, dakle, i ovdje tri manja muzeja, dakle, gdje se trudimo, dakle, da ljudima prikažemo šta se to sve moglo vidjeti“, navela je Suljić.

Riječ je o novom sadržaju koji je uveden ove godine, a posjetioci su, kaže, zainteresovani da saznaju više.

„Ljudi su vrlo zainteresirani, pogotovo, dakle, jer je to neka nova usluga koju smo krenuli od ove godine, pa pogotovo, nekako, ono, ja kad šetam, ja najčešće čujem: 'Ah, ovo nije prije bilo.' Pa nekako ljudi navrate. I često vidim da im je, nekako, najinteresantnija možda radionica gdje se šije“, kazala je.

„Da koristimo ono što nam priroda da, ali isto tako da je očuvamo“

Priča o životu Japoda povezuje se i s današnjim nastojanjem da čovjek živi u skladu s prirodom.

„Pa baš onako kako mi se trudimo da živimo sad, dakle, u ovom savremenom dobu, u skladu sa prirodom. Da koristimo ono što nam priroda da, ali isto tako da je očuvamo“, poručila je Suljić.

Za nju Japodski otoci imaju posebnu energiju koju posjetioci mogu najbolje osjetiti upravo boravkom uz Unu.

„Mislim da onaj ko dođe ovdje mora biti, dakle, ovaj, u nekom dodiru sa prirodom i zaista mora osjetiti ono sve što se ovdje nudi. Jer to je, ono, nekako, ja kažem, da na ovim otocima vlada neka posebna energija koju ljudi trebaju jednostavno da osjete“, rekla je.

Neko bira kajak, a neko samo huk Une

Na jednom od otoka nalaze se kamp, bungalovi i prostor za logorsku vatru. Gosti tokom boravka, osim smještaja, mogu koristiti kajake, SUP daske i druge sadržaje.

Ipak, ne dolaze svi na Japodske otoke zbog aktivnosti.

„Ja bih svakako rekla da to zavisi od vrste osobe. Znači, ja znam, stvarno, upoznam ljude koji mi kažu: 'Mi smo došli ovdje samo da se isključimo i da ne radimo ništa. I mi ćemo čitav dan provesti ovdje, pored Une, slušajući kako šumi, evo, upravo ovaj slap iza nas.' A neki će zaista, evo, od ranog jutra krenuti da koriste sve sadržaje i žele da na najbolji mogući način iskoriste sve što im se nudi“, ispričala je Suljić.

Prema njenim riječima, ljudi prvenstveno dolaze zbog osjećaja koji pruža Una, dok ih za ovaj prostor često vežu i ljudi koje ovdje upoznaju.

Govoreći o saradnji s Nacionalnim parkom Una i drugim turističkim subjektima, Suljić je naglasila da je važno gostima ponuditi što više sadržaja i održavati dobru saradnju svih koji su povezani s turizmom.

Nakon vožnje Japodskim otocima, reporterka N1 zaključila je da ovo mjesto nudi i brojne aktivnosti, ali i mogućnost da se jednostavno zastane, sluša huk rijeke i uživa u prirodi.

„Evo, bili smo na Japodskim otocima. Još uvijek smo tu. Morat ćemo se vratiti u nekom trenutku na obalu. Ali ja nadam se da smo prikazali bar jedan dio onoga što se može raditi ovdje, ali i ne raditi možda, jer lijepo je samo doći, slušati huk rijeke i gledati i u nebo i u prirodu i osjetiti ovaj duh“, kazala je Krezović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad