Jevreji danas od zalaska sunca proslavljaju Pesah, jedan od najvažnijih praznika u spomen na spasenje jevrejskog naroda od egipatskog ropstva. Jedan je od triju hodočasničkih praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost, hodočaste u Jerusalem. Pesah uvijek pada na proljeće, od 15. do 21. dana mjeseca Nisana, koji se još u Tori naziva i Aviv (proljeće). Ove godine počinje 5. i trajat će do 13. aprila.

Veličina praznika je u tome što je jedinstveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva spojen s drugim jedinstvenim vjerskim događajem – dobijanjem Tore – Deset Božijih zapovijedi.

Narativ i simbolika Pesaha podsjećaju na izlazak Jevreja iz Egipta, odnosno na duhovno i fizičko oslobođenje Jevreja od egipatskog ropstva.

Četrdesetogodišnje lutanje pustinjom i mukotrpan život uslovili su ujedinjenje plemena po dolasku u Hanan, a kasnije i stvaranje prve države. Talmud propisuje da se ne smije kuhati ni jesti iz sudova koji se koriste tokom godine.

Šta se slavi na Pesah?

Na Pesah Jevreji slave povezivanje sa Bogom i oslobođenje od ropstva u kojem su živjeli u vrijeme egipatskih faraona. Hebrejska riječ „Pesah” znači „preskočiti”, „biti pošteđen”i govori o dokazu Božije intervencije u historiji jevrejskog naroda, prenosi DW.

U Starom Zavjetu, u 2. Mojsijevoj knjizi, kaže se da, nakon što je faraon odbio da oslobodi Izraelite, a šta su ga po Božijem nalogu molili Mojsije i Aron, Bog je poslije svakog odbijanja na Egipćane poslao pošast: krv (na nekoliko dana, voda se pretvara u krv), žabe, komarce, muhe, stočnu kugu, crne čireve na ljude i životinje, tuču, skakavce, neprestani trodnevni mrak i kao posljednju desetu pošast – smrt svih prvorođenih ljudi i životinja.

Uoči desete pošasti, također po Božijem nalogu, Jevreji su svoje domove obilježavali krvlju žrtvenog jagnjeta – kako bi se znalo gdje su i kako bi bili pošteđeni. Kada je lelek probudio faraona čija porodica nije bila pošteđena – odmah je pustio Jevreje da odu iz Egipta i sa sobom povedu svoje životinje, kako su i tražili.

Nakon što su Jevreji u svitanje, na brzinu i napustili Egipat, tako brzo da ni hljeb nije stigao da uskisne, počela je odiseja kroz pustinju… a kada su stigli do planine Sinaj, Mojsije je primio deset Božijih zapovijesti.

Obzirom da su Jevreji prilikom izlaska imali samo toliko vremena koliko je potrebno da naprave beskvasni hljeb koji će ponijeti sa sobom, tako i danas Jevreji širom sveta tokom proslavljanja Pesaha za vrijeme praznika jedu beskvasni hljeb koji se zove maces ili macot.

Običaji tokom praznika

Obilježavanje Pesaha veoma je povezano sa pomenutom biblijskom pričom: kaže da na Pesah svaki Jevrej treba da se osjeća kao da je lično bio u ropstvu i oslobođen. Održava se Post prvijenca – u znak zahvalnosti za poštedu, dan uoči Pesaha i večernje seder gozbe, poste svi jevrejski prvorođeni. Djeca mlađa od 13 godina nisu obavezna da poste, umjesto njih posti otac.

Tokom svih dana Pesaha jede se beskvasni hljeb maca ili macot, od kojeg se pravi svašta: od knedli za supu, preko omleta, do slatkiša.

A na trpezi uoči Pesaha, na sederu, obavezna je tacna na kojoj se nalaze „jela” koje podsjećaju na izlazak iz Egipta.

Prije nego što počne stvarna gozba, ta jela se jedu zajedno, prema utvrđenom ritualu uz čitanje iz Hagade – knjige u kojoj se opisuje izlazak iz Egipta, isprepletan molitvama, kratkim pjevanjima. Čitav ritual može da potraje satima.

Na seder tacni je – slana voda koja predstavlja suze koje su Izraelti prolili u Egiptu. Tokom ceremonije neke od namirnica se umoče u slanu vodu i tako jedu, a to su na primjer gorke biljke koje podsjećaju koliko je gorak i težak život bio u ropstvu u Egiptu, biljke koje rastu u zemlji.

Svako od tih ritualnih jela ima svoje ime. Pa se tako mješavina vina, rendanih jabuka i mljevenih orašastih plodova koja treba da podsjeća na glinu od koje su Jevreji u Egiptu morali da prave cigle, zove Haroset. Na tacni je i Seroa – jagnjeća kost sa ostacima mesa, koja podsjeća na žrtveno jagnje u noći uoči Pesaha – izlaska iz Egipta u slobodu… U određenim intervalima piju se četiri čaše vina.

A onda kreće gozba, sa glavnim jelom – jagnjećim pečenjem. Jevreji u Njemačkoj i istočnoj Evropi obavezno serviraju i Gefilte fiš – obično je to šaran pripremljen na poseban način. Naravno da svaka porodica ima svoj recept, za to, prilično komplikovano jelo. Ukratko: riba se očisti skuha, samelje, začini i onda ponovo vrati u svoju kuvanu kožu. Sve to traje satima…

Prije Pesaha običaj je temeljno očistiti kuću od svega kvasnog i pripremiti je za praznik, a sam praznik otpočinje svečanom večerom koja se zove Seder Pesah (koja sadrži 15 obaveznih dijelova). Riječ „seder“ na hebrejskom znači red. Tom prilikom, pored uobičajenih stvari kao što su paljenje svijeća, izgovaranje blagoslova i svečanog prazničnog obroka, prepričavaju se priče o izlasku iz Egipta – priča o ropstvu i slobodi, piše Jons.rs

O svim tim događajima pričamo prema određenom redu (seder), trudimo se da to ne bude samo priča puna činjenica, već oživljavamo te događaje svake godine i pokušavamo da povežemo priču o Mojsiju i oslobođenju sa našim životima danas. Šta znači biti slobodan? Čega smo sve robovi? Da li imamo slobodu govora, mišljenja, kretanja?… Na taj način svaka generacija i svaka individua je podstaknuta da svake godine pronađe novo značenje i značaj suštine ovog praznika u svojoj aktuelnosti i svom savremenom životu.

Prijelaz iz smrti u uskrsnuće

U Novome zavjetu pashalna gozba (Posljednja večera) koju je slavio Isus uvečer prije svoje smrti. Isusova posljednja večera postala je za kršćane Pasha novoga Saveza, a Isus je pashalno janje koje se žrtvovalo za ljude na križu. Pasha se tumači kao prijelaz iz smrti u uskrsnuće.

Pesah je praznik koji se najduže u kontinuitetu obilježava u svijetu, već više od 2.500 godina, dok su ga u Sarajevu Jevreji prvi put obilježili prije 450 godina kada su došli na područje BiH.

Ove godine mjesec april bogat je mnogim praznicima koje abrahamske religije obilježavaju:  Veliki hrišćanski post traje do 15. aprila, muslimanski mjesec posta Ramazan je također počeo u ovom mjesecu, a završit će se Bajramom 21.4., Uskrs se proslavlja 9. aprila, a 7 dana kasnije i Vaskrs, Pesah će trajati narednih 8 dana.

Priredila: Lejla Pleh

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad