Još jedan femicid, isti propusti: Bez evidencije nasilnika i procjene rizika

Na početku ročišta odbrana je zatražila isključenje javnosti jer je ubistvu svjedočila maloljetna kćerka. Sud to odbija, uz obrazloženje da javnost mora biti upoznata sa okolnostima slučaja, s obzirom na težinu krivičnog djela, koje se u zakonodavstvu kao posebno djelo prepoznaje tek odnedavno.

Srđan Skoko, sudija u Kantonalnom sudu u Sarajevu:

''Cijeneći okolnost slučaja, dakle, način počinjenja djela ili kako se to osnovano sumnja, mišljenje Suda je da javnost treba biti upoznata i inofrmisana sa svim okolnostima predmetnog slučaja.''

Tužilaštvo tvrdi da je ubistvo bilo planirano. Tijelo četrdesetjednogodišnje Elme Godinjak Prusac pronađeno je u stubištu zgrade, sa vidnim povredama i oblijepljeno krep trakom. Prema navodima istrage, osumnjičeni Tarik Prusac ju je čekao ispred stana i napao pri izlasku.

Iva Kurilić, tužiteljica Tužilaštva KS:

''Očigledno je bilo da je osumnjičeni nju vrebao, čekao kada će izaći iz stana i da je oštećenu napao prilikom izlaska iz stana.''

Uhođenje je trajalo mjesecima, od početka brakorazvodne parnice. Prusac je imao zabranu prilaska Elmi doK je kćerku mogao viđati vikendom. Pištolj je ponio kući iz agencije u kojoj je radio, a zbog zatečenog stanja tužiteljica smatra da je femicid bio planiran.

Iva Kurilić, tužiteljica Tužilaštva KS:

''Ističem da je Agencija prijavila da je nestao pištolj tek nakon što su vidjeli u medijima da je osumnjičeni počinilac i da je njihov uposlenik. To već dokazuje njegovu namjeru da sa pištoljem liši života Elmu Prusac. Dalje ističem da je osumnjičeni kupio krep traku u jednoj prodavnici u Sarajevu koju je odnio i kojom je oštećena bila u potpunosti izlijepljena.''

Osumnjičeni je pred Sudom rekao da se kaje, tvrdeći da nije imao namjeru ubiti, već zastrašiti suprugu. Ovaj slučaj ponovo je otvOrio stara pitanja, kako je osoba sa izrečenom zabranom prilaska i ranijom presudom za nasilje i to nad majkom i bratom mogla imati pristup oružju i mjesecima neometano pratiti žrtvu.

Jadranka Miličević, Fondacija Cura:

''Globalno ovja put mislim da su i dalje predstavnici institucija odgovorni za neprimjenu zakona i svih onih pratećih dokumenata. Evo rekli ste, ona se žalila i dobila zabranu prilaska, pa kako onda, jel neko pratio njegovo kretanje? ''

Aktivisti i pravnici upozoravaju da problem nije samo u zakonima, već u njihovoj primjeni. I godinu nakon usvajanja Izmjena krivičnog zakona brojni podzakonski akti i dokumenti nedostaju, ali ne postoji ni jedinstvena evidencija nasilnika, niti sistem procjene rizika koji bi prepoznao potencijalno smrtonosne slučajeve.

Jadranka Miličević, Fondacija Cure:

''Mora postojati baza podataka svih onih kojima je presuđeno za nasilje, a da ne govorim o ovim strašnijim stvarima. Da im se ne dadne šansa.''

Ilvana Bijedić , advokatica:

''Mi nemamo tu vrstu evidencije da kada jedna osoba 2 puta nekoga prijavi da treći put zablinka u nekom sistemu, da neko kaže 'dobro ova osoba je treći put prijavljena za situ stvar, šta treba da uradnimo' nego se svaka prijava tretira zasebno. Mi nemamo uopšte tu statistiku visokorizičnih i niskorizičnih slučajeva. Nemamo uopšte procjenu rizika, nemamo način na koji se vrši ta procjena rizika. Važno je pristupiti kao da je visokorizičan slučaj svaku slučaj na prvu.''

Iako su zakonske izmjene usvojene, prateći mehanizmi zaštite i dalje kasne. Zabrana prilaska, upozoravaju sagovornici, ne znači stvarnu sigurnost ukoliko nasilnik ima pristup oružju i ako izostane nadzor. Samoodbranom se isključivo treitra odgovor jednak napadu. Još jedan slučaj femicida tako pokazuje da ključni problem ostaje isti izostanak prevencije i nefunkcionalan sistem zaštite.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad