Romi su jedna od najstarijih manjina u Bosni i Hercegovini i dio su statistike 130.000 ostalih u našoj zemlji. No, zna li  javnost šta se zaista događa u njihovoj zajednici, koje su im potrebe i svakodnevni problemi? Možda to nije udarna vijest u medijima, a Portal "Udar" se trudi da upravo romska riječ prodre do što više ljudi.

Kakav je položaj romske populacije u BiH? Ko se o njima brine? Koliko je država posvećena obrazovanju ove nacionalne manjine? Sve su to pitanja koja se godinama postavljaju, odgovore često ne dobijamo. Osmi april kao međunarodni dan roma i 6. maj kao njihov praznik Đurđevdan, jedini su datumi kada se o Romima govori. Prije, poslije i između, uglavnom tišina.

“Prije 8. aprila taj pik je bila ravna linija, onda je došao 8. april i svi su nešto izvještavali, obično je bio neki copy-paste ili nešto prošlogodišnje, i onda se to spustilo. Opet je tako bilo do 6. maja i onda opet pik, pogotovo tada, prigodničarsko izvještavanje o Romima”, priča Dalibor Tanić, glavni urednik portala “Udar”.

Osim nužnog drugačijeg pristupa medija, za saradnju su potrebne obje strane. Koliko je do medija, a koliko do romske zajednice!?

“Do romske zajednice je u onom dijelu da nam na vrijeme najave, kažu one bitne događaje u toj zajednici, a do medija da otvore prostor. Ono što nam treba jeste senzibilizovan pristup, ali ni u kom slučaju to ne znači patetičan ili romantičan, već ozbiljniji, društveno odgovorniji i kreativniji pristup temama koje se bave romskom zajednicom, a tiču se svih nas – društva u cjelini”, navodi Mirela Huković Hodžić, urednica BH Radija 1.

Značaj nevladinog sektora neizostavan je dio uspješne komunikacije o romskoj problematici.

“Romske nevladine organizacije koje posjeduju i mogućnosti i sredstva da prepoznaju pozitivne priče, kojih je jako malo u medijskom prostoru, te teme mogu plasirati. Stoga smatram da je jako bitno da se radi na unapređenju kapaciteta i isticanju značaja medija prvenstveno prema romskom nevladinom sektoru kako bi se upravo ove pozitivne priče, koje mogu doprinijeti i mijenjanju javne perspektive o položaju Roma, ali i pozitivnih primjera u cijeloj BiH”, kaže Asmir Husić, aktivista organizacije Aksiom.

Romi, kao najbrojnija nacionalna manjina na području Bosne i Hercegovone, ujedno važe za populaciju koju opisuju siromaštvo, ugroženost i de facto isključenost, a da bi se takva slika promijenila neophodan je drugačiji pristup kako medija, javnosti tako i vlasti.