Bivši šef misije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (UN ICTY) u Bosni i Herzegovini, Howard Tucker, je u intervjuu za WalesOnline upozorio na situaciju u BiH, te ocijenio da je predispozicija za pomirenje da se priznaju zločini počinjeni tokom rata, posebno genocid u Srebrenici.

U julu 2019. godine je Tucker, bivši policajac iz Walesa, gledao kako je “jednom od najozloglašenijih ratnih zločinaca u Evropi 20. vijeka njegova 40-godišnja kazna povećana na doživotnu,” piše WalesOnline.

On je izjavio da je osjetio “ogromnu satisfakciju” kada je vidio zaprepaštenu reakciju Radovana Karadžića na izricanje presude, dijelom jer je on bio jedan od onih koji su pomogli da Karadžić završi iza rešetaka.

“Teško je objasniti kako sam se osjećao. To nije bilo samo lično zadovoljstvo, već i saznanje da žrtve i njihove porodice imaju neki oblik pravde,” rekao je on.

Od policajca do detektiva za zločince

Tucker je za WalesOnline objasnio i kako je došlo do toga da je kao policajac koji radi za Odjel za kriminalističku istragu u Caerphillyju završio u “svijetu političkih i diplomatskih intriga” u regiji i sukobu o kojem je malo znao do tada.

Ispričao je kako je tokom noćne smjene krajem 1997. godine ugledao poziv u policijskoj publikaciji ‘Weekly Orders’ – tražili su se britanski detektivi za pomoć u istrazi navoda o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenim tokom rata na Balkanu.

Imao je tada skoro 28 godina iskustva rada u policiji, te je tražio nove izazove. Ubrzo je ovaj otac troje djece, koji je tada imao 48 godina, odlučio da se prijavi.

On je ispričao kako je pratio je tok rata u BiH i da nije zaboravio kada je 1993. godine uključio TV i vidio britanskog zapovjednika snaga Ujedinjenih naroda u Bosni Boba Stewarta kako ogorčeno govori o masakru civila u selu Ahmićima i poziva na istragu.

Potraga za ljudskim ostacima

Tucker je radio sa istražnim “Timom 7” koji je istraživao navode o ratnim zločinima u srednjoj Bosni. U aprilu 1998. Howard je ostavio svoju ženu Lyndu i djecu u Cardiffu i odletio u Holandiju.

Tokom 16 godina sa timom, uključujući više od osam kao šef misije, Howard je putovao u udaljene dijelove BiH prikupljajući izjave svjedoka i radeći sa forenzičkim arheolozima na identifikaciji ostataka u masovnim grobnicama.

Navodi da je dobro poznavao je Hatidžu Mehmedović, bivšu predsjednicu Udruženja “Majke Srebrenice” koja je izgubila sina i muža u genocidu. Svaki muški član njene porodice je ubijen, a njena kuća u Srebrenici uništena. Uvjeravao je nju i druge preživjele da svjedoče o onome što se desilo.

Kao šef misije 2005. godine, Howard je dobio zadatak da pomogne timovima za suđenje u Hagu da lociraju masovne grobnice. Morao je da identifikuje gdje su Radovan Karadžić i Ratko Mladić naredili pogubljenja i ukopavanja, te i ponovna ukopavanja na drugim mestima kako bi se sakrili zločini.

Misija je podrazumjevala pretresanje sela u potrazi za zakopanim ljudskim ostacima, protezama, odjećom, mecima, povezima za oči, identifikacionim dokumentima, ličnim stvarima i drugim predmetima.

“Nije bilo samo pitanje pronalaska žrtava, utvrđivanja njihovog identiteta i prikupljanja dokaza, nego i da se dokaže da ti muškarci i dječaci nisu bili vojnici koji su poginuli u borbi, već civili koji su bili meta, ubijeni i bačeni u masovne grobnice”, prisjetio se Howard.

Snimci kao dokazi svirepih zločina

Koristeći satelitske snimke i zračnu tehnologiju, pronašli su slike koje prikazuju muškarce i dječake kako stoje na poljima, pala tijela i kasnije kopače koji kreću da ih zakopaju.

Na jednom lokalitetu, “Vojna ekonomija Branjevo”, procjenjuje se da je 16. jula 1995. ubijeno više od 1.000 muškaraca i dječaka. Istražitelji Tribunala i forenzički arheolozi pronašli su primarnu grobnicu, ali su počinioci prethodno uklonili ostatke žrtava do dolaska Tuckerovog tima iz ICTY-a. Nakon toga su otkrili pet “sekundarnih grobnica” u koje su žrtve sa primarne lokacije bile bačene. Ovih pet lokaliteta prostiralo se na više od 60 kilometara.

Svijet političkih i diplomatskih intriga

Radeći ovaj posao i slušajući ove priče, Howard je objasnio da je morao ostati emocionalno odvojen da bi se mogao nositi sa tim.

“Radom u policiji nailazio sam na užasne stvari. Morate pronaći prekidač da ga isključite. Morate imati taj prekidač ili biste mogli postati emocionalna olupina. Ipak, neke stvari me pogode, i ponekad zaplačem,” izjavio je.

“Kao policajac iz Cardiffa ubačen sam u svijet političkih i diplomatskih intriga. To je bilo za mene obrazovanje,” dodao je.

Na kraju je mukotrpan rad Tuckera i njegovog tima pomogao da se 20 vojnika, paravojnih i vojnih vođa koji su krivi za ratne zločine i genocid, dovedu pred sud u Hagu. Među njima su bili i Ratko Mladić i Radovan Karadžić, koji su proglašeni krivima.

“Tribunal je sada zatvoren, ali još uvijek ima nekoliko žalbi i još nije završen za porodice preminulih. Hiljade ljudi se i dalje vodi kao nestalo. Za svijet je gotovo, ali u stvarnosti nije gotovo za one koji su pogođeni ovim,” rekao je.

Nije gotovo ni za Howarda. Kaže da ga ne progone izjave koje je uzimao i stvari koje je vidio, ali je važno da se genocid, koji sada negiraju neki politički lideri u BiH, ne zaboravi.

Zločin iz mržnje

Bivši policijski detektiv danas radi s dobrotvornom organizacijom Remembering Srebrenica i ponosan je što Wales i UK održavaju godišnje događaje u znak obilježavanja genocida.

“Važno je zapamtiti šta se dogodilo. Kada se prisjetimo žrtava ovog genocida i masovnih ubistava, to podiže svijest u društvu koliko se loše stvari mogu dogoditi i koliko je tanak sloj civilizacije,” rekao je.

Podcrtao je da je ono što se desilo u BiH bio “zločin iz mržnje u najgorem obliku” i da je to “vrlo relevantan za UK i EU danas.”

“Porast ekstremizma sa svim njegovim užasima je veoma zastrašujući. Ono što me brine su razlike koje se otvaraju u društvu. “Srednje društvo” u Velikoj Britaniji je uvijek bilo tako umjereno, ali vidim da se ta umjerenost mijenja. To je zastrašujuće,” rekao je.

“Sjetite se da svi u Bosni liče na nas i generacijama su bili prijatelji i komšije koji su zajedno išli u školu, radili, zajedno pili pivo i kafu. Zajednice su bile veoma dobro integrisane. Pad komunizma u bivšoj Jugoslaviji otvorio je podjele,” objasnio je on.

Zatim je izjavio da su za vrijeme Josipa Broza Tite “svi imali posao i odlazili na odmor i država ih je dobro pazila.”

“Odjednom je to prestalo. Ljudi su se podjelili u grupe. Odanost političkim liderima bila je apsolutna. Ljudi su postali podijeljeni. Postoji rizik da se to ponovi, gotovo bilo gdje. Genocid u Bosni, kao i Holokaust u Drugom svjetskom ratu, ima lekciju za današnje društvo.”

“Bosna je sada veoma krhka”

Howard, koji je 2018. odlikovan od strane britanskog kraljevstva za svoj doprinos međunarodnoj pravdi, te mu je i dodjeljena medalja UN-a za očuvanje mira u misiji, zabrinut je zbog generacije lidera u regionu koji poriču da se genocid dogodio. Također je zabrinut zbog porasta ekstremizma u Walesu, Velikoj Britaniji i svijetu.

“Bosna je sada veoma krhka. Kada sam otišao 2013. godine mnogi mještani i prijatelji osjetili su da je loše kao 1991. godine,” rekao je, te dodao da su narodi u BiH ponovo podjeljeni.

Tucker je naveo da trenutni politički lider bosanskih Srba negira genocid, a ako se ta činjenica ne prizna, “ne može doći do pomirenja.”

“Tri međunarodna suda su utvrdila da se genocid dogodio u Bosni i Hercegovini, pa kako se može dozvoliti visokim političarima da koriste ovakvu retoriku? Zato su Remembering Srebrenica i druga obilježavanja toliko važna,” pocrtao je on.

“Da li je to sada relevantno? Da. Relevantnost bosanskog rata za Wales je da postoje lekcije i poređenja u vezi sa “zločinima iz mržnje” za naše društvo uzimajući u obzir ono što se tamo dogodilo,” dodao je.

Howard trenutno piše knjigu o svojim iskustvima koja bi trebala biti objavljena početkom neredne godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad