Oglas

A ojačao Orbana

FAZ: Kako je Trump razotkrio Vučićevu iluziju moći

author
Igor Spaić
04. feb. 2026. 12:37
Aleksandar Vučić Tanjug Rade Prelić
Tanjug/Rade Prelić

Pritisak Sjedinjenih Američkih Država na energetsku politiku Srbije razotkrio je krhkost političke i ekonomske moći predsjednika Aleksandra Vučića, nakon što je Beograd bio primoran omogućiti povlačenje ruskog Gazproma iz ključne naftne kompanije NIS, piše njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Ovaj potez ne samo da mijenja odnose snaga na zapadnom Balkanu, već otvara prostor za jačanje mađarskog utjecaja u regionalnom energetskom sektoru, dok istovremeno dovodi u pitanje Vučićev balans između Zapada, Rusije i Kine.

Oglas

U analizi se navodi da haotična politika američkog predsjednika, obilježena stalnim prijetnjama koje se kasnije djelimično povlače, ostavlja utisak da Donald Trump vodi politiku demonstriranja sile. U političkoj komunikaciji za njegovo povlačenje uvriježio se akronim “TACO” - Trump always chickens out (Trump uvijek odustane).

Ipak, ocjenjuje se da je takav zaključak pogrešan, te da Trump svoje prijetnje često misli ozbiljno.

To posebno osjete slabiji protivnici, poput otetog predsjednika Venecuele, ali i Srbija sa svojim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji samo naizgled djeluje snažno”, ističe se.

Dugo je izgledalo kao da se vlast u Beogradu može oduprijeti zahtjevima Washingtona. Ipak, na kraju je Vučić morao popustiti, i to bez slanja američke vojne sile u Jadran. Bilo je dovoljno da Washington još jednom ne odgodi sankcije protiv najveće energetske kompanije u Srbiji - NIS-a”.

Smanjen utjecaj Moskve

Suočen s mogućim energetskim vanrednim stanjem i ugroženim snabdijevanjem gorivom, Vučić je popustio pred vrlo konkretnim Trumpovim pritiskom. Rusko većinsko vlasništvo u NIS-u dugo je smetalo američkom predsjedniku, koji nastoji ograničiti ruske energetske interese širom svijeta. U tu strategiju spadaju i ograničenja ruskog izvoza nafte u Indiju, sankcije protiv Gazproma, kao i prisilna prodaja poslova kompanije Lukoil američkoj investicijskoj kući Carlyle.

Ocjenjuje se da Trumpova intervencija u Beogradu mijenja ravnotežu moći na zapadnom Balkanu.

Srbija je 2008. prodala većinski udio u NIS-u Rusiji, kao dio strategije jačanja veza s tradicionalnim energetskim partnerom. Sadašnje povlačenje Gazproma, koje više liči na prisilno izbacivanje, značajno smanjuje ruski utjecaj u neposrednom susjedstvu Evropske unije. Iako bi prodajna cijena mogla iznositi oko milijardu eura, odnosno dva i po puta više od početne investicije, takav razvoj događaja vjerovatno neće zadovoljiti strategije u Kremlju, navodi se.

Nova energetska ravnoteža na zapadnom Balkanu

Najveću korist iz novog energetskog poretka mogao bi izvući mađarski premijer Viktor Orban. Energetska kompanija MOL, koja djeluje pod snažnim političkim utjecajem Budimpešte, mogla bi postati novi većinski vlasnik NIS-a, ukoliko SAD daju saglasnost, što se trenutno smatra izvjesnim. MOL i dalje nabavlja gas i povoljnu rusku naftu, a preuzimanjem NIS-a Mađarska bi mogla dominirati tržištem nafte na zapadnom Balkanu. Investitori već pokazuju optimizam, pa je vrijednost dionica MOL-a porasla za trećinu otkako su se pojavile prve glasine o preuzimanju.

Orban, poznat po “neliberalnoj” politici, održava dobre odnose i s Trumpom i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U Evropskoj uniji redovno se protivi sankcijama koje bi dodatno oslabile Rusiju. Zbog bliskosti s Moskvom, Španija i Rumunija ranije su blokirale učešće mađarskih investitora u svojim infrastrukturnim projektima.

Orbanov politički uspjeh i Vučićeva slabost

Navodi se da preuzimanje NIS-a predstavlja veliki politički uspjeh za Orbana, jer omogućava Rusiji da zadrži važnu ulogu u snabdijevanju regiona energentima. Mađarska planira i tužiti Evropsku uniju zbog planova zabrane uvoza ruskih energenata. Ishod predstojećih izbora u Mađarskoj mogao bi odrediti koliko dugo će pojedine evropske države nastaviti finansirati rusku ekonomiju kupovinom nafte i gasa.

Istovremeno, Vučićevo oslanjanje na Orbana ironično približava Srbiju evropskim pravilima, jer MOL posluje unutar regulatornog okvira EU.

Međutim, kako se navodi, jedna odluka iz Washingtona pokazala je realnost političke moći u Beogradu.

Vučić, koji se godinama predstavljao kao ravnopravan partner Rusiji i Kini, suočava se s ekonomskim usporavanjem, slabim institucijama i rastućim nezadovoljstvom građana, zbog čega je bio primoran obećati prijevremene izbore.

Srbija je kandidat za članstvo u EU od 2012. godine i ključna država zapadnog Balkana. Ipak, mnogi smatraju da evropska perspektiva zemlje ostaje neizvjesna sve dok političku scenu dominira Vučić, koji je, prema kritikama, izgubio povjerenje dijela građana, ali i političku podršku unutar Evropske unije, navodi FAZ.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama