Kako je u Jajcu nastajala nova Jugoslavija? Delegati putovali danima, Tito postao maršal

Na pitanje zašto je upravo Jajce izabrano za održavanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Duranović je kazao da se to ne može tvrditi sa potpunom sigurnošću, ali da je postojalo nekoliko važnih faktora.

„Ne možemo baš sa sigurnošću reći zašto je odabrano, ali postoji nekoliko faktora koji su, evo, bili ključni da to bude Jajce“, kazao je.

Kao prvi faktor naveo je da je Jajce u to vrijeme bilo jedan od većih slobodnih gradova u porobljenoj Evropi, a kao drugi njegov geostrateški položaj u centralnoj Bosni.

„Pa je nekako podjednako, da kažemo tako, bilo teško doći i onima iz Slovenije i onima iz Srbije, Crne Gore i Makedonije“, rekao je Duranović.

Spomenuo je i razlog koji, kako kaže, Jajčani vole isticati.

„Jajce je kraljevski grad, i tako nove države je lijepo stvarati u gradovima koji imaju tradiciju, koji imaju ime“, kazao je.

Kako je nastajala nova Jugoslavija

Na pitanje može li se reći da je u Jajcu tada na neki način stvorena nova Jugoslavija, Duranović je odgovorio potvrdno.

„Pa da, naravno da je ispravno. Jugoslavija je postojala i prije toga, ali drugačijeg društvenog uređenja“, rekao je.

Održavanjem Drugog zasjedanja AVNOJ-a, objasnio je Duranović, Jugoslavija postaje federalna zajednica.

„Održavanjem drugog zasjedanja AVNOJ-a, ta Jugoslavija postaje federalna zajednica koja je u svom sastavu imala šest federalnih jedinica, dvije republike, jedan potpuno drugačiji oblik društvenog uređenja od onih koji su bili na ovim prostorima prije toga“, kazao je.

Pozvano 250 delegata, u Jajce stigla 142

Posebna priča vezana je za ljude koji su u ratnim okolnostima pokušavali stići na zasjedanje.

Duranović je naveo da je na Drugo zasjedanje AVNOJ-a pozvano 250 delegata, dok su do Jajca uspjela doći njih 142.

„Kakav je to bio težak put i kakvu su energiju, volju, želju ti ljudi imali“, kazao je.

Kao primjer izdvojio je slovenačku delegaciju, čije je putovanje samo u jednom pravcu trajalo 20 dana.

„Zamislite sada doći iz Slovenije, pola Slovenije, cijelu Hrvatsku, pola Bosne, proći kroz teritorije raznorazne, okupirane, neokupirane, kad nikad nisu znali na koga će naići, do Jajca“, ispričao je Duranović.

„Veoma, veoma, veoma težak put su prošli ti ljudi. I ovi ostali, naravno“, dodao je.

Tito je u Jajcu postao maršal

Upravo je na Drugom zasjedanju AVNOJ-a Josip Broz Tito dobio čin maršala.

„Jednom od odluka drugog zasjedanja AVNOJ-a, u tadašnju vojsku Jugoslavije uvodi se čin maršala i dodjeljuje se Josipu Brozu Titu“, kazao je Duranović.

Prema njegovim riječima, prijedlog je došao od slovenačke delegacije, odnosno delegata Josipa Vidmara.

„Ta odluka je jednoglasno prihvaćena i Tito je postao maršal ovdje u Jajcu“, rekao je Duranović.

Sala u kojoj je održano zasjedanje privlači najveću pažnju

Danas ovaj dio prošlosti čuva Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Duranović kaže da je Muzej obnovljen i uređen, ali da nedostaje veliki broj eksponata koje je imao prije posljednjeg rata.

„Naime, tu je bilo preko 10.000 eksponata. To je nešto uništeno, nešto ukradeno, nešto je nestalo, jednostavno“, kazao je.

Najviše pažnje posjetilaca privlači upravo sala u kojoj je održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a.

„Ta sala je autentična tom periodu iz 1943. godine. Znači, i centralni dio postavke i dekoracija je autentična, tom i dijelom originalna“, rekao je.

U galeriji Muzeja nalazi se i postavka radova Božidara Jakca, slovenačkog delegata i slikara. Duranović je naveo da posjetioci mogu vidjeti više od 300 njegovih originalnih crteža.

Muzej posjetili ljudi iz 40 zemalja

Muzej AVNOJ-a danas privlači veliki broj posjetilaca. Duranović je kazao da godišnje imaju više od 30.000 posjeta, a da su među gostima ljudi iz brojnih zemalja.

Najviše posjetilaca dolazi iz Bosne i Hercegovine i drugih bivših jugoslavenskih republika.

„Ali trenutno, sa ovim današnjim danom, mi možemo konstatovati da smo imali posjetioce iz 40 zemalja u našem muzeju. To je stvarno velika stvar“, kazao je.

Naglasio je i da rukovodstvo Muzeja nastoji ovaj dio prošlosti predstavljati prvenstveno iz historijskog, a ne političkog ugla.

„Mi stvarno, kompletno rukovodstvo muzeja, ne želimo nikakve političke priče držati u tom muzeju. Mi želimo muzej prikazati sa tog istorijskog aspekta“, rekao je Duranović.

Sve više mladih dolazi u Muzej

Duranović je govorio i o odnosu mlađih generacija prema događajima iz Drugog svjetskog rata.

Kazao je da mladi ovaj dio historije ne razumiju uvijek dovoljno te spomenuo i način na koji se Drugi svjetski rat obrađuje u školama.

„Dijelom, ne znam da li možemo okriviti nastavni plan i program škola koje općenito Drugi svjetski rat izučavaju veoma malo“, rekao je.

Ipak, posebno ih raduje što iz godine u godinu dolazi sve više organizovanih školskih ekskurzija.

„Mi svaku grupu provedemo sa jednim časom historije. I mislim da dosta toga dobiju novog, što nisu znali“, kazao je Mirsad Duranović, sekretar Muzeja AVNOJ-a, za N1.