Brojne se reakcije na sadržaj nacrta Rezolucije Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici. Da li je usvajanje Rezolucije Generalne skupštine nametanje negativnog kolektivnog obilježja jednom narodu ili pak poštivanje međunarodnog prava i konačno odavanje počasti žrtvama, te otklon od ideologija zla? Negativan narativ o Rezoluciji izražen je u bh. entitetu Republika Srpska i susjednoj Srbiji. No, podrška njenom usvajanju stiže s brojnih strana.

Rezolucija o genocidu u Srebrenici izaziva i dalje buru reakcija u susjednoj Srbiji. Proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u tamošnjem diskursu označava se ”napadom na srpski narod i Srbiju”. Ista poruka dolazi i od Milorada Dodika.

“Ukoliko se Srbija ne okrene ka zapadnim integracijama ostat će izolovana i to je najgori scenario kada je riječ o nama u Srbiji, da ostanemo zataloženo društvo koje nije u stanju dignuti glavu i da se suoči – ova Rezolucija ide u tom pravcu i dobro je što se podiže na taj nivo”, stava je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Aktivistkinja Aida Ćorović, poznata i po pokušaju uništavanja murala ratnom zločincu Ratku Mladiću, kaže da je vidljivo licemjerstvo međunarodne zajednice jer je takva Rezolucija odavno trebala biti usvojena. Srbija, dodaje, nije ni blizu početka suočavanja s prošlošću.

“Sjećamo se kako su i Šešelj i Vučić dolazili na položaje i hrabrili i Ratka Mladića, ljude koji su držali Sarajevo pod opsadom. To su ljudi, čitava ta ekipa, je na vlasti i bilo bi besmisleno očekivati da naprave otklon jer bi time kolokvijalno kazano ‘sebi pucali u noge'”, poručila je Čorović.

U međuvremenu ambasador Srbije pri UN-u ponovo se obratio generalnom sekretaru UN-a navodeći da je ”diplomatske kanale BiH preuzela samo jedna etnička grupa u BiH” i da sve to narušava osnovne odredbe Dejtonskog sporazuma.

Više u prilogu Azura Delića.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad