Kako prepoznati flashover koji se dogodio u Švicarskoj: "Kada se desi, imate maksimalno dvije minute"

Nakon što je pogledao snimak iz objekta, Cacan je naveo kako je to dokaz da se i u najuređenijim zemljama u svijetu poput Švicarske mogu desiti ovakvi propusti.

"Zašto se ovo dešava? Dešava se iz vrlo jedinstvenog razloga, zato što ljudi ne znaju uopšte o tome šta znači da se suoči sa vatrom, pogotovo u zatvorenom prostoru, pogotovo u skučenom prostoru, kakva je to brzina širenja. Nisu bili svjesni. Bila je to u početnoj fazi požara, pa ima faza razvoja kada temperatura i požar rastu eksponencijalnom brzinom. Znači, dovoljno je svega par minuta da kompletan objekat bude u zahvatu požara. A kada se to desi, onda se dešavaju ove stvari. Ljudi jednostavno ne znaju kako se ponašati ako se desi požar", rekao je Cacan za N1.

Šta je flashover i kako ga prepoznati

Istakao je kako je upravo zbog ovakvih stvari treba uvesti u obrazovanje obuku kako se ponašati u slučaju izbijanja požara, kako prepoznati vrstu požara i da li ga gasiti ili što prije izaći iz objekta.

Pojasnio je i šta je "flashover" zbog kojeg je požar buknuo brzo.

"Imate tri vrste, imate tzv. backdraught, požarni udar, flashover i imate eksplozija požarnih gasova. Flashover i backdraught se javljaju u prostorima koja gore. Znači, kada se dođe do velike ogromne količine gorive materije koja počne da gori, raste enormno temperatura i za vrlo kratko vrijeme se temperatura penje na nekih 600 stepeni. Produkt svakog sagorjevanja vam je ugljen dioksid i ugljen monoksid. Ugljen monoksid je otrov koji ubija kao ono Tuzli što je bilo. Nisu se oni ugušili, oni su se otrovali ugljen monoksidom. A šta posebno opasno i za njega poetično kažu tihi ubica, jer je bez boje, bez mirisa i bez okusa. Ali mislim nema tu poetike kada tu te ubija. Ali šta je još tu karakteristično - taj ugljen monoksid je eksplozivni gas. I kada se u zatvorenom prostoru dešava burno sagorjevanje, čvrste materije, drvo, guma, tekstil, papir gore, isušuju se, odnosno iz tih organskih materija koje gore, jer organske ne gore, iz tih materija isisava se ta mineralna tvar i stvara se ta eksplozivna smjesa. I u tom momentu kada dođe do zraka, kao što se desilo ovde, jer ventilacija očito da nije bila ugašena, došlo je do ventiliziranja prostora, znači ta smjesa ugljenog monoksida koja se zagrijala na preko 600 stepeni, došla je do zraka, već je bio požar, već je bilo izvor paljenja, dolazi do strahovite eksplozije. Imali smo mi taj slučaj prije dvije godine na Heco pijaci. Upravo se tu desilo tzv. flashover, kada se skupi ta ogromna količina eksplozivne materije", naveo je.

Na pitanje kako ga prepoznati, odgovorio je: "Iz te prostorije ide gusti, kuljajući crni dim, kao oblaci kada gledate na nebu. Prolaze plamenni jezici krvavo crvene boje i temperatura strahovito brzo raste. Garderoba koja je na nama ostaje da te peče po cijelom tijelu. Siguran znak da ide flashover."

Evakuacioni izlazi najvažniji

Kada se utvrdi da je u pitanju ovaj vid požara, ljudi u zatvorenom objektu nemaju mnogo vremena da reaguju.

"Imamo maksimalno dvije minute da bi bezbrižno napustili tu prostoriju. Otprilike, gotovo 95% ljudi strada u požarima ne od požara nego od gušenja, od otrovanja. I vi imate otprilike nekih, nauka je rekla, 138 sekundi je vrijeme koje vi možete izdržati bez zraka, da ne bi došlo do oštećenja pojedinih dijelova mozga. Znači, dvije do tri minute maksimalno imate vremena da izađete na polje. S tim da, ako je to već relativno kratko vrijeme, onda morate planirati tzv. evakuacijske izlaze. I ovde je vjerovatno jedan jedini ulaz. Kod nas se desila to zlo, bilo je raznih komentara, sedmi sprat, tako dalje i tako dalje. Nigdje u pravilnicima ne kaže da ne može biti na sedmom spratu, ali ono što je bitno kada se tiče tih javnih objekata, odnosno ovih objekata gdje se očekuje veliki broj ljudi, tipa sportskih dvorana, stadiona, koncertnih dvorana, pozorišta, kina, domova, bolnica, vi morate imati adekvatan proračun i egzaktno pokazan broj evakuacijskih izlaza. I tačno se zna koje su širine i maksimalne dužine. Imate protipožarni aparat u javnim objektima, znači maksimalna udaljenost među dva aparata je 20 metara. Vi morate imati edukovanu osobu koja zna koristiti aparat", rekao je Cacan.

Obuke proforme

Napomenuo je da u BiH postoji i uredba koja govori da svi oni koji su zaposleni svake dvije godine moraju proći osnovna znanja iz ove oblasti, ali da je kod nas i to devijantno jer se radi "proforme", odnosno čisto da se ima papir zbog inspekcije. A onda, kada dođe do požara, dođe i do haosa. Pitali smo koje su najčešće ljudske greške koje se dešavaju i koje otežavaju brzu evakuaciju u zatvorenim prostorima. Kao jedan od primjera naaveo je pogrešno lociranje, pogrešno otvaranje vrata ili hodanje kroz gužvu.

"Znamo da kad se dese požari da se odjednom stvori panika i da jednostavno ljudi ne mogu da pronađu izlaz. A najčešća greška je panika koja nastaje iz straha, a strah je osjećaj nesigurnosti prema nepoznatom. Ljudi ne znaju šta se može desiti. Kada se već vidi da je vrag odnio šalu, onda kreće panika. U panici vi ne razmišljate, odnosno, tražite najkraći, najbrži izlaz iz te prostorije. Prije dvije godine ja sam bio u Makedoniji kada je bilo ona isto takođe. Ključna stvar koja se mora uraditi je upotrebna dozvola. Znači, neko je dao upotrebnu dozvolu za ovaj objekat. Dešava se prenamjena objekata,a tada su i preventivne mjere od izbijanja požara totalno drugačije, sve se mijenja, ali to niko ne vodi računa. Nadzor na provođenju tih mjera se shvata olako, jer ga nema. Ljudi to samovoljno odrade. Evakuacioni izlazi moraju biti dovoljne širine, ne smiju biti zaključani. Ne smije biti nikakvih prepreka, tipa, kao u filmovima, kopir aparata, ormara, bilo čega što je gorivo, što će u tom slučaju izbijanja požara spriječiti evakuaciju. Ljudi kod nas u stubišta, haustore kada mijenjaju namještaj ostave ga u stubištu - to je prepreka, stubišta su nama evakuacioni izlazi. To je strogo zabranjeno, pogotovo kućepazitelji moraju voditi računa. Zatim, hidrantska mreža, vanjska, unutrašnja, mora biti ispravna, mora se održavati, pristup za vatrogasna vozila. Mi u Sarajevu imamo strahovitih problema. Kada prilazimo zgradama, kada prilazimo objektima, mi ne možemo priči od parkiranih vozila. Pogotovo sad kako je ovaj snijeg pao, padinski krajevi. Bilo gdje se sad desi, desi požar, strahovito je teško se probiti do te lokacije, iz kojih razloga - zato što su parkirana vozila. Ljudi ne razmišljaju da je to cijeli sistem mjera koji mora biti ispoštovan da mi možemo reagovati", rekao je Cacan.

Problem parkiranih vozila u KS

Ističe da sarajevski vatrogasci minutu nakon dojave budu na cesti, ali da njihovo probijanje do lokacije traje i po 10-15 minuta.

"Ljudi su uvijek spremni da kritikuju sistem - počnite od sebe. Ne možeš promijeniti svijet ako ne promijeniš sebe. Ljudi to ne znaju, ne razmišljaju. I evo, padinski krajevi. Bilo koja strma ulica da su ljudi svjesni da ne smiju ostaviti auto u parkiranom, da mi možemo proći, da očiste da mi možemo proći izbijanjem požara. Ne, uvijek se čeka neko drugi, uvijek treba neko drugi da radi, a on će gledati, pa kad dođe do toga, a onda su spremni da kritikuju", dodao je.

Zakonska obaveza je da osobe starije od 18 godina, ako primijete požar, pokušaju i da ga ugase. Ali, naglašava Cacan, ako procijenite da možete dovesti u pitanje svoj život i ne možete spriječiti njegovo širenje, onda je potrebno bez panike izaći putem koji je najsigurniji i pozvati vatrogasce.

Važno da PP aparat na vidljivom mjestu

A kada su u pitanju klubovi i diskoteke, poput ove u Švicarskoj, Cacan navodi da bi jedan protupožarni aparat mogao zaustaviti širenje. Ali, tu se vidi da ljudi nisu educirani.

"Moraju biti spasioci, znači dežurno osoblje. Pa ne znam da li ste upratili, kada odete u kino dvoranu da gledate film, uvijek pored izlaznih vrata stoji čovjek. Stoji uposlenik i on je taj koji zadužen za izlaz na vrata. U slučaju požara, otvara vrata jednim klikom, vrata se moraju otvarati vani, i stubišta se otvaraju vani, upravo jer su vani, to je okolni izlaz. Dešava se i ovo, imate u diskotekama previše ljudi, znači prekapacitirano. Onda tu su aparati na jednom mjestu, ako se još šta popije, pa bude kakve svađe, da ne bi bio to alat za razračunavanje, ljudi ga sklone na sigurno mjesto, da niko ne bude povrijeđen s tim aparatom, i onda kada vam zatreba aparat, njega nema", upozorio je.

Naglašava da je najvažnije ostati smiren jer mnogo ljudi strada upravo zbog stampeda koji nastane zbog panike.

"Najbitnije je ostati pribran, najkraćim putem krenuti, onom najbližem pomoći ako možeš i izaći bez panike", poručio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad