Tunel Ivan na Koridoru 5C, koji vodi od Tarčina prema jugu skoro je probijen, preostalo je još nekih 150 metara, jednog kraka, što bi trebalo biti završeno do početka septembra, a kroz Ivan Sedlo bi prvi putnici mogli proći narednog ljeta. Novinari su još jednom obišli gradilište na Koridoru 5C i čuli više puta - plan je, trebalo bi, zavisi od dinamike radova.

Na mjestu gdje se gradi most Raštalica 1, centimetar po centimetar ga pomijeraju ka nosećim stubovima na kojima će trajno ostati. Salih Gabela vari čeličnu konstrukciju mosta.

“Vrlo je važno ovaj posao dobro obaviti radi se o preciznim i odgovornim poslovima, Tu su tereti ogromni, tone su tu”, ispričao je Salih Gabela, varioc.

“To je tehnologija koja olakšava i ubrzava građenje, radi se na zemlji, u pripremljenim uslovima, u radionici, za razliku od mosta II koji se radi na skeli koja je na visini od 15 do 20 metara, To je sigurnije, bolje za radnike, a dobijemo kvalitetniji konačni proizvod”, pojasnio je Enes Lakota, nadzorni inžinjer.

Tunel duži od 1.700 metara

Dva mosta i tunel Ivan su tri objekta na autoputu dugom 6,9km, od Tarčina do Ivan Sedla. Sam tunel dug više od 1.700 metara trebao bi biti probijen do kraja augusta.

“Slijede hidro-izolaterski radovi i sekundarnom oblogom, ono što vi kao putnici vidite. I to bi trebalo biti gotovo, kompletna poddionica bi trebala biti gotova do početka ljeta. Od Sarajeva prema moru kroz ove predjele išao je Ćiro. Mnogi se sjećaju gradnje širokotračne pruge, zatim magustralnog puta, a sada i autoputa. Na prašinu i građevince navikli su“, istakao je Ermin Handžar, šef projekta Autoceste FBIH.

Kada će se prašina na gradilištima Autocesti FBiH u potpunosti sleći, teško je ocijeniti. Do sada su izgrađena tri dijela, od Zenice do Tarčina, na jugu Bijača-Međugorje i na sjeveru Odžak-Svilaj.

Autoceste FBiH ovaj put grade preko 20 godina

Autoceste FBiH ovaj put grade već 20 godina, to bi značilo da su u prosjeku gradili nešto više od pet km godišnje, s obzirom na to da je do sada izgrađeno 113. Na početku gradnje, kilometar je u prosjeku koštao oko 3,5 miliona eura, danas 10 miliona više, oko 13,5 miliona.

Na cijenu gradnje utječe sam teren. Tuneli dosežu i do 35 miliona eura po kilometru, mostovi čak 30, dok se trase kreću od pet do 15 miliona po kilometru. Pored toga, na rast cijena značajno je utjecao i rast cijena građevinskog materijala, ali i radne snage, da se brže radilo, manje bi se potrošilo.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad