Vinko Puljić: Iz opkoljenog Sarajeva do treće konklave kao najstariji kardinal

Prije dvije godine, kardinal Puljić je izjavio za Alfa y Omega kako smatra "milošću" to što je učestvovao na dvije konklave (2005. i 2013). To su trenuci kada "raspravljamo o stanju Crkve i o onome što očekujemo od novog Pape".

Možda zato, iako je prvobitno bilo objavljeno da neće učestvovati u trećem izboru Pape, na kraju se ipak odlučio putovati u Rim sa 79 godina – uprkos bolesti, piše ovaj medij.

Za taj trenutak, kako je tada rekao, "nemam šta tražiti u odlučivanju za koga glasati".

"Crkva je djelo Duha Svetoga. Moja uloga je da se molim Duhu Svetom, budem poslušan Božjoj riječi i djelujem u tom duhu", rekao je Puljić.

Pročitajte još:

Kardinal Puljić o izboru novog Pape: Je li došao red na franjevca?

Kardinali koji će birati novog papu stigli u Rim

Stroga pravila i velika tajna konklave: Šta jedu kardinali?

Šta je konklava: Ko ima pravo glasa i zašto je glasanje za papu tajno

Puljić, koji je sada najstariji kardinal s pravom glasa, nekad je bio i najmlađi. Imao je samo 49 godina kada ga je sveti Ivan Pavao II. imenovao kardinalom 1994. godine.

"Kada nije mogao doći u Sarajevo, odlučio je da mene postavi kardinalom kako bih se još snažnije borio za čovjeka, prava i mir – u njegovo i ime Crkve", ispričao je.

Zabranjen odlazak na misu

Njegov život je imao mnogo sličnosti s poljskim Papom i mnogim vjernicima i svećenicima koji su živjeli pod komunizmom. Već kao dijete "u školi nam je bilo zabranjeno ići na polnoćku. Ipak smo otišli". Kada je direktor tražio da se jave oni koji su išli, skoro svi ostali, i pravoslavci i muslimani, takođe su ustali "iz solidarnosti", prisjeća se Puljić. Ulaskom u sjemenište izgubio je pravo na zdravstvenu zaštitu.

Godine 1990., sa 45 godina, papa Wojtyla "skoro me natjerao da prihvatim imenovanje" za nadbiskupa Vrhbosne (dijaceze koja još uvijek nosi ime iz vremena prije osmanske okupacije). "Rekao mi je da lokalnoj Crkvi treba ‘glava’ jer prolazi kroz težak period", naglašava.

Puljić je s velikim entuzijazmom prionuo na posao. "Napravio sam brojne planove" kako bi se formirale sve potrebne strukture za život Crkve. Nažalost, planove mu je srušio rat u Jugoslaviji. Iako je bilo znakova, "naivno sam se nadao da rata neće biti".

Bez struje i vode

Trideset godina kasnije, kardinal priznaje da su "rane još svježe". To su bile godine kada se "živjelo bez svjetla, vode, grijanja i hrane, ali najteže je bilo stalno stanje nesigurnosti".

Priznao je da je u jednom trenutku bio "opasno blizu psihičkog sloma" – jedne majske noći 1992., dok su "eksplozije odjekivale svake sekunde", a "više bombi je palo i u dvorište" njegove rezidencije. Spasilo ih je to što su pronašli svijeću i počeli moliti krunicu ispred slike Djevice Marije.

Nakon tih trenutaka, trudio se "ohrabrivati svećenike i redovnike da šire nadu" i "ne dozvole da ih obuzme mržnja.

"Uprkos smrtonosnoj opasnosti, zajedno sa sekretarom sam krišom napuštao Sarajevo kako bih na terenu podržao svećenike i narod", dodao je.

Desetkovano stado

Prije rata, broj katolika u zemlji bio je oko 520.000, a danas ih je svega 150.000. "Mnogi su protjerani, dio je ubijen. Oko 1.000 crkvenih objekata je srušeno", pojašnjava Puljić.

Cijeli biskupski mandat proveo je u Vrhbosni. Decenijama je radio na obnovi i pomirenju među religijskim zajednicama. Posebno se pamti bratski zagrljaj s patrijarhom Irinejem 2012., piše ovaj medij.

I posjeta pape Franje 2015. godine.

"Taj dan je bio toliko lijep da mi je jedan musliman rekao kako nikada nije imao ljepši dan u životu", kaže Puljić. Kardinal se povukao u januaru 2022., nekoliko mjeseci prije nego što je Bosna i Hercegovina postala kandidat za članstvo u EU.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje