Katolička crkva blagan Tijelova obilježava svakog devetog četvrtka nakon Uskrsa i slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak. Radi se zapravo o sjećanju na posljednju večeru koju je dan uoči svoje muke i smrti Isus održao sa svojim učenicima.
Suština ovog pratnika je slavljenje vjerske istine katolika da je Isus pravi Bog i čovjek.
Vrhunac blagdanskog slavlja je tijelovska procesija.
U gradovima se Tijelovo obilježava procesijom koja se vodi oko crkve ili defileom kroz centar grada, a sveštenici nose posvećenu hostiju dok se vjernici pridružuju pjesmom, molitvom i nošenjem cvijeća.
Najpoznatiji običaji su kićenja kuća, uređivanja mjesta kroz koja prolazi procesija kao i vješanja ručnih radova po prozorima, balkonima i terasama kako bi to sudionici u procesiji vidjeli.
Ovaj blagdan jedan je od najznačajnijih za instituciju Katoličke crkve, a njegovo obilježavanje derivira još iz 13. stoljeća kad se, prema Katoličkoj crkvi, augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja.
Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Tada mjesni biskup Robert de Thorote, na molbu svete Julijane u svojoj biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, odnosno sv. Euharistije.
Papa Urban IV je 1264. godine htio ustanoviti Blagdan Tijelova u cijeloj Crkvi, nakon što je jedan svećenik 1263. u mjestu Bolseni u Italiji lomeći posvećenu hostiju, zapazio da iz nje kaplje krv te se slijeva po oltaru što je proglašeno euharistijskim čudom.
Papa Urban IV umro je prije nego je uspio ispuniti svoj naum, a blagdan je tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Obzirom na tihi karakter obilježavanja Velike sedmice (sedmice uoči Uskrsa), u tom razdoblju nisu bile primjerene nikakve svečanosti.
Zbog toga je blagdan Tijelova dobio termin na prvi četvrtak po okončanju uskršnjeg razdoblja.
Svetkovina Tijelova se punim imenom naziva Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Kod hrvatskih katolika, poznat je i naziv Brašančevo, a potječe od iz 18. stoljeća.
Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se mijesi tijesto i pravi kruh, a kruh u pretvorbi u sv. Misi postaje Tijelo Kristovo.
Naziv je simbolički utemeljen jer je Tijelovo blagdan našega života, kruha i vina, odnosno, Tijela i Krvi.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!