Plan reformi od kojeg je zavisilo povlačenje dvije milijarde maraka evropskog novca, nije usvojen. Tačnije, iz Evropske unije trenutno Bosni i Hercegovini neće biti isplaćena prva tranša od 70 miliona eura iz Plana rasta. IZ SDA tvrde da su ključne reforme za koje se nije mogla postići saglasnost sa Republikom Srpskom, jednostavno izbrisane iz dokumenta. Sporno im je i brisanje riječi "državni" i novac za projekte koji je između entiteta nepravilno raspoređen. Trojka odgovara da SDA nije podržala plan zato što nije u vlasti i da im je strateška odluka da ne podržava razvojne projekte BiH niti evropski put prije izbora u oktobru 2024. jer bi im svaki napredak naštetio na izborima. O ovim ali i drugimm aktuelnim temama razgovarali smo sa Safetom Kešom, zastupnikom SDA u Parlamentu BiH koji je, između ostalog, poručio da je Trojka optužila SDA da je kriva za ono na šta nisu mogli prisiliti Milorada Dodika, predsjednika RS.

Burno je od jučer u javnom prostoru, pljušte optužbe i vlasti i opozicije, a u konačnici najviše će ispaštati građani koji željno iščekuje evropske reforme. Iz Trojke tvrde da je strateški cilj pred izbore kočiti evropski put BiH jer bi svaki napredak išao na štetu SDA i da je to dogovoreno na sjednici Predsjedništva SDA. Kešo demantuje takve navode.

“To je još jedna u nizu laži koje proizvodi Trojka u namjeri da zbuni javnost. Za ono za šta nisu mogli prisiliti Milorada Dodika da pristane, a što se zapravo u potpunosti podudara sa zahtjevima Evropske komisije, za to zapravo optužuju SDA. Oni su pokušali Dodika prisiliti da se on obaveže do juna 2025. da delegira sudije Ustavnog suda BiH i da se ta institucija popuni, ali on je njih ubijedio da se to izbriše. U prethodnoj verziji ovog dokumenta stajala je obaveza da se do juna 2025. godine izvrše sve odluke Ustavnog suda BiH i umjesto da oni natjeraju Dodika na to, predstavnici vlasti iz RS, što je u konačnici Dodik, utjecali su na to da se i to izbriše. Ova famozna tabela 146 u kojoj su poredani prioriteti pokazuje da se u raspodjeli sredstava nije vodilo računa o ravnopravnosti i da su diskriminirani upravo ovi kantoni na čijim čelima su premijeri koji nisu bili za ovaj dokument i sticajem okolnosti svi oni su iz SDA. I odmah moram reći da se ponosim njihovom reakcijom jer znajte da država košta više od ovih 70 miliona eura iz prve tranše pa i dvije milijarde KM. Vrijedi više od svega toga i neko očito u svom sistemu vrijednosti nije poredao stvari onako kako treba”, mišljenja je Kešo.

Dalje se nadovezao na izdvajanje 100 miliona KM iz državnog budžeta za kuma Milorada Dodika, a od kojeg se planira kupiti zgrada u kojoj će biti smještena Uprava za indirektno oporezivanje BiH. S tim u vezi naveo je da to nije mnogo i da to niko ne spominje, ali se zato spominju sada samo ova sredstva od 70 miliona eura.

“I bez ovog plana reformi sve se te aktivnosti same po sebi moraju odvijati. Radi se o tome da sa Miloradom Dodikom usaglasite 110 mjera i ostavite one četiri koje želite marginalizirati, odnosno, staviti ih u kategoriju nebitnih. Pokušaj da se ovaj plan reformi proda kao usaglašen je zapravo Evropska komisija odbila. Među njima ima dezertera koji su izdali ovu zemlju i optužuju nas da nas ne zanima BiH, pa mi smo je stvarali temelje smo šalovali i izljevali za nju”, dodao je naš sagovornik.

Mehanizam koordinacije omogućio je blokade kako entiteta tako i svih nivoa vlasti, a koji je usvojen 2016. godine za vrijeme vladavine SDA. Interesovalo nas je da li je to još jedan način kako da se ne provode reforme koje bi štetile koruptivnom sistemu u kojem živimo?

“Mehanizam koordinacije nije bila ideja SDA već smo bili uslovljeni da ga usvojimo. Mi smo tražili da se ukloni mogućnost blokade u donošenju odluka i za to je glasao i Denis Zvizdić iz NiP-a. Ili smo istinski opredjeljeni za EU ili nismo, ukoliko nismo onda iz RS neće pristati na to. Ne znam zašto bismo pristajali na stavove koji nisu evropski, a izgleda da ima onih koji bi to uradili. Imali smo najmanje četiri zakona koja smo zvali reformskim, a koji to nisu i postavlja se pitanje da li su nam oni donijeli više štete nego koristi. I bila je prilika da se Dodik onako pritisnut i stiješnjen natjera da se ti zakoni istinski usvoje onako kako treba pa smo prokockali tu priliku. Riječ je o Zakonu o VSTV-u, borbi protiv korupcije, sprečavanju sukoba interesa itd.”, naglasio je Kešo.

Evropski put će biti veoma dug bez obzira na Plan rasta, nastavlja dalje, navodeći da će se morati još mnogo raditi na pregovorima.

“Na tom putu morat ćemo do posljednje sitnice ispuniti sve ono što se od nas očekuje po standardima EU”, dodao je navodeći da je u dokumentu u planu reformi izbrisan termin državni i da je stajao naziv “national” (narodni) i da se i na taj način udovoljilo Dodiku:

“Njemu je udovoljeno u oko 270 zahtjeva u usaglašavanju dokumenta dok ova četiri premijera nisu imala priliku ni da čuju ni da vide o čemu se zapravo radi. Oni su pred njih donijeli gotove stvari koje su dogovorili s Dodikom, a trebalo je sve zajedno da se usaglasi sa 22 aktera”.

Kešo je, između ostalog, poručio da je vrijeme da se istinski gleda na evropski put i da se svi politički akteri usmjere ka tom cilju.

Podsjetimo, BiH je jedina zemlja regije koja nije pristupila ovom instrumentu, kojem je za BiH predviđeno čak dvije milijarde KM. Proces je usporavala činjenica da je BiH morala uskladiti 113 tačaka iz reformske agende, a dio tačaka uslovljavali su vladajući iz RS.

Ovoga puta uslovna saglasnost stigla je iz četiri kantona u FBiH koji je, podsjetimo, na kraju nisu ni dali. Riječ je o Srednjobosanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom te Unsko-sanskom kantonu.

Iz Vijeća ministara BiH su naveli da je bilo potrebno izjašnjavanje “za” ili “protiv” i to bez uslova pa je njihova komunikacija shvaćena kao glas protiv.

Shodno navedenom, konsenzusa nije bilo i tako Reformska agenda nije usaglašena niti će biti poslana u Brisel. Umjesto takvog dokumenta, u taj grad će otići informacija da on nije usaglašen.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad