Evropska komisija predstavila je Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, te je navedeno da je u većini oblasti zemlja postigla “ograničen” ili “nikakav” napredak. Donosimo vam ključne tačke ovog izvještaja.
Što se tiče političkih kriterijuma, navedeno je da su stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska blokirale su zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou do proljeća 2022. godine, što je dovelo do gotovo potpunog zastoja reformi u tom periodu. Vlada entiteta Federacije ostala je na funkciji tokom cijelog mandata 2018-2022 u kapacitetu tehničkog mandata.
“Tokom značajnog dijela izvještajnog perioda, entitet Republika Srpska je nastojao da jednostrano preuzme državne nadležnosti (uključujući poreze, pravosuđe, odbranu i bezbjednost) i razgradi državne institucije, ugrožavajući perspektivu pristupanja zemlje EU, kako je navedeno u Mišljenju Komisije . Poduzeti su određeni zakonodavni koraci da se entitet Republika Srpska povuče iz ključnih državnih organa i uspostave paralelna tijela na entitetskom nivou; ovi zakoni su suspendovani i pod ocjenom ustavnosti,” navodi se.
Istaknuto je i da se parlamentarne stranke nisu mogle dogovoriti oko rješenja za ustavnu i izbornu reformu kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima te implementirale presude u slučaju Sejdić-Finci i sličnim slučajevima, te da su u Parlamentu odbijeni amandmani za poboljšanje izbornih standarda.
Određeni broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede, a Vijeće ministara “nije poduzelo nikakve korake na izradi nacionalnog programa za usvajanje acquis-a EU”, navodi se.
U izvještaju je istaknuto da je Ministarstvo finansija i trezora ometalo organizaciju izbora u oktobru 2022. uskraćivanjem potrebnih sredstava uslijed “političkih opstrukcija”.
Opšti izbori održani su 2. Oktobra, a prema preliminarnim nalazima OSCE/ODIHR-a, oni su u cjelini bili konkurentni i dobro organizovani, ali i “obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom etničkim podjelama”. Istog dana, Visoki predstavnik je nametnuo značajne izmjene ustava entiteta Federacije i izbornog zakona Bosne i Hercegovine, s ciljem rješavanja niza funkcionalnih pitanja i pravovremenog formiranja vlasti.
“Nije postignut napredak u osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo. Entitetske vlasti i stranke Republike Srpske zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađenost zemlje sa izjavama EU i opstruirajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”, navodi se.
Navedeno je da je Predsjedništvo BiH ratificiralo nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući IPA III, Horizont i Kreativna Evropa, te Mehanizam civilne zaštite Unije.
Javna uprava
Navodi se da je Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je ograničen napredak u reformi javne uprave (PAR), te da su konkretno preduzeti pozitivni koraci u oblasti upravljanja javnim finansijama: usvojena je sveobuhvatna strategija upravljanja javnim finansijama (PFM) za cijelu zemlju, koju sada treba implementirati; svaki nivo vlasti je počeo da sprovodi strategije upravljanja javnim finansijama; državne institucije su unaprijedile neke stručne obuke; i entitet Federacije je izmijenio svoje administrativne procedure.
Međutim, upozorava se da nedostatak političkog tijela za donošenje odluka koje bi upravljalo reformom javne uprave i nedovoljna provedba akcionog plana i kapaciteta za promoviranje agende reforme javne uprave potkopavaju dobro funkcionisanje javne uprave na svim nivoima vlasti. Zakoni o državnoj službi nisu međusobno usklađeni i sa principima zasluga, dok praćenje upravljanja ljudskim resursima ne dozvoljava provjeru bilo kakvih nepravilnosti.
“U skladu sa ključnim prioritetom 14 Mišljenja, zemlja treba da dovrši suštinske korake u reformi javne uprave osiguravajući profesionalnu i depolitiziranu državnu službu i koordiniran pristup kreiranju politika u cijeloj zemlji, uz uspostavljanje političkog tijela za donošenje odluka koje će upravljati reformom javne uprave”.
Sudstvo
U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi priprema kada je u pitanju reforma pravosuđa, te da tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti.
“Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa nisu poboljšani. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. Glavni tužilac Bosne i Hercegovine i glavni tužilac Republike Srpske su u izvještajnom periodu smjenjeni zbog disciplinskih prestupa. Skupština je odbacila izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) kojim bi se stvorio kredibilan i rigorozan sistem provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija”, navodi se.
Također se ističe da je entitet Republika Srpska pokrenuo zakonodavnu inicijativu za uspostavljanje posebnog sudskog i tužilačkog vijeća na entitetskom nivou, te da bi usvajanje te inicijative “narušilo pravni i ustavni poredak”.
“Potrebne su hitne mjere za vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe i jačanje njegovog integriteta. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ističe se.
Borba protiv korupcije
BiH je također u ranoj fazi u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, a navodi se da u zemlji tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti.
“Parlament je odbacio zakon o sukobu interesa. Politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja. Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno popraviti situaciju”, stoji u sažetku izvještaja.
Navodi se da, iako je u izvještajnom periodu bilo podignutih optužnica koje se odnose na kazne za korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprječavanju i suzbijanju korupcije ostaju “beznačajni” zbog “operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.
Također postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, “zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka”.
“Kriminalne organizacije koje djeluju u zemlji iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Finansijske istrage i zapljena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima”, navodi se.
Istaknuto je i da kontakt tačka za saradnju sa Europolom još uvek nije operativna, ali da su pripremni koraci u toku. Ne postoji ni sistemska saradnja sa Eurojustom.
“Bosna i Hercegovina treba nastaviti sa svojim naporima u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa acquis-em EU”, ističe se.
Ljudska prava
Iako je zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima uglavnom uspostavljen, ne postoji sveobuhvatan strateški okvir u BiH.
U izvještaju se pozdravljaju usvajanje akcionih planova za socijalno uključivanje Roma u aprilu 2022. godine i o pravima LGBTIQ osoba u julu 2022. godine kao pozitivni su koraci u tom pogledu.
“Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse “dvije škole pod jednim krovom”. Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV sistema. I dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska”, istaknuto je.
Upravljanje migracijama
Ocjenjeno je da je po pitanju poboljpanja upravljanje migracijama Bosna i Hercegovina “poduzela značajne korake”.
Ministarstvo sigurnosti nastavilo je aktivnosti na poboljšanju koordinacije sa lokalnim vlastima i podstaklo međunarodnu saradnju. Međutim, podcrtano je da velike slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći.
“Bosna i Hercegovina treba hitno usvojiti strategiju i akcioni plan o migracijama, pojačati napore da osigura pristup azilu i ojačati upravljanje granicom”, navodi se.
Ekonomija
Što se tiče ekonomskih kriterija, navedeno je da je Bosna i Hercegovina “u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije”.
“Saradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje ostaje fragmentirano. Program ekonomskih reformi u zemlji ne sadrži dovoljno kredibilnih mjera u cijeloj zemlji za rješavanje glavnih strukturalnih ekonomskih izazova. Oni se odnose na poslovno okruženje, neformalnu ekonomiju, javna preduzeća, zelenu i digitalnu tranziciju i nezaposlenost. Sve u svemu, ekonomski učinak zemlje ostaje ispod svog potencijala, budući da je kreiranje politike ometano političkim zastojem, previše kratkoročnom orijentacijom i nedostatkom fokusa na mjere politike za izgradnju rasta”, navodi se.
Bosna i Hercegovina je i dalje “u ranoj fazi” u pogledu kapaciteta da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim silama u EU i “nije postigla značajan napredak” u ovoj oblasti.
“Kvalitet obrazovanja je ostao nizak, a nedovoljno su preduzete aktivnosti na poboljšanju saobraćajne i energetske infrastrukture. I trgovinski i transportni sektor su porasli u smislu relativnog ekonomskog značaja (u smislu dodane vrijednosti) kao odgovor na snažnu eksternu potražnju, dok je veličina javnog sektora u privredi bila nešto manja po istoj mjeri.”
EU integracije
Bosna i Hercegovina je također u “ranoj fazi” i ima određeni nivo pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU.
“Zemlja treba značajno ubrzati usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda ostvaren je ograničen napredak u različitim poglavljima acquis-a EU”, navodi se.
Navodi se da je BiH postigla je određeni napredak u oblasti javnih nabavki jer su amandmani usvojeni u augustu dodatno uskladili zakonodavstvo sa tekovinom EU, te da je ovo je prvi važan korak prema obavezama preuzetim 12. juna i doprinosi rješavanju ključnog prioriteta 7.
Postignut je ograničen napredak po pitanju statistike, te pripreme za sljedeći popis “gotovo da nisu napredovale”, a proizvodnja makroekonomske statistike “i dalje odstupa od pravnih tekovina EU”.
Određeni napredak je postignut u pogledu javne interne finansijske kontrole, pri čemu su oba entiteta usvojila strategije.
“Potrebni su veliki koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio s acquis-em EU na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, zakon o kompanijama, intelektualna svojina, politika konkurencije i finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja)”, navodi se u izvještaju, te se dodaje da je BiH ostvarila “ograničen ili nikakav napredak” u ovome.
“Procedure i zakoni koji se razlikuju između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu. Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati finansijsku stabilnost poboljšanjem koordinacije između relevantnih vlasti i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost kao dijela okvira za sanaciju banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta.”
Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u većini oblasti konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura), ali je zemlja pokazala nazadovanje u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika). Ove oblasti imaju značajne veze sa Programom ekonomskih reformi zemlje.
Navodi se da Bosna i Hercegovina “treba da uvede socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti (uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost) i uticaj pandemije COVID-19”.
Postignut je određeni ili ograničeni napredak u zelenoj agendi i po pitanju održive povezanosti, gdje je zemlja u ranoj fazi implementacije po pitanju energije, okoliša i klimatskih promjena.
Zemlja također ima određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transevropskih mreža.
“Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja sa propisima o transevropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transevropskim mrežama za energiju (TEN-E). Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju unutar regiona i sa EU. Treba ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana i Zelene agende za zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoj sistem civilne zaštite i pokazala jasnu opredijeljenost u oblasti upravljanja katastrofama; u septembru 2022. zemlja se pridružila Mehanizmu civilne zaštite Unije (UCPM) kao punopravna članica.”
Napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo, te finansijske i budžetske odredbe), nije postignut, te je podcrtano da BiH mora pojačati napore da “pripremi i usvoji strategiju ruralnog razvoja za cijelu zemlju nakon 2021. godine, uskladi svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku i ojača svoje administrativne kapacitete”.
“Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Nadalje, Bosna i Hercegovina bi trebala početi pripremati strategiju regionalnog razvoja cijele zemlje.”
“Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripreme i postigla je određeni napredak u klasteru o vanjskim odnosima, posebno poboljšanjem svoje usklađenosti sa spoljnopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama, koje su porasle na 81% do kraja augusta 2022. Godine”, navodi se, te se dodaje da država treba implementirati dodatne protokole uz Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te brzo usvojiti dodatni protokol o rješavanju sporova. Navedeno je da je BiH nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.
Navedeno je da je BiH u 2021. godini dobila 73 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021. – 2027. (IPA III), pružajući podršku programima u oblasti migracija i upravljanja granicama, izbornog procesa, energetike, transporta, zapošljavanja i socijalne zaštite, kao i privatni sektor i regionalni razvoj.
“Ovaj prvi set programa, dopunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi pokretanju implementacije Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan i Zelene agende. Usvajanje sektorskih strategija u cijeloj zemlji ostaje ključni zahtjev za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti imala punu korist od IPA finansiranja”, navodi se u sažetku izvještaja.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!