Je li COVAX kriv što nemamo cjepiva protiv koronavirusa? Ako pitate naše dužnosnike, jeste. Ako se dublje analiziraju protekli mjeseci, dužnosnici u našoj zemlji slijepo su vjerovali europskim mehanizmima i čekali pomoć Europa, koje nije bilo. Stoga se država probudila iz zimskog sna.

U svim fazama tog dubokog sna i opuštenosti, svi su se oslonili na Covax mehanizam koji je trebao, ali još uvijek ne osigurava ravnopravnu raspodjelu vakcina.

“Ugovor koji smo mi potpisali potpisan je s rokom isporuke do kraja marta, dakle kraj prvog kvartala”, naveo je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

Oslonivši se na Covax, država i Federacija BiH nisu bili zainteresirani za direktne pregovore sa proizvođačima, što je bila kardinalna greška.

“Razloge za nedolaženje vakcine u BiH trebalo bi potražiti u ljudima koji to odlučuju unutar BiH koji su se trebali pobrinuti za to kao što su se druge zemlje pobrinule”, rekao je Branko Rihtman, mikrobiolog sa Univerziteta Warwick.

S obzirom na to da je Pfizer prisutan u BiH, prvi se ponudio vladama još prije pet šest mjeseci, no dogovor nije postignut, bez obzira što je broj vakcina naručenih putem Covaxa bila dostatna za imunizaciju 20, a ne 60 procenata stanovništva koliko se smatra dovoljnim za kolektivni imunitet.

“Dogovor sa COVAX-om nije dio bilateralnog Ugovora između države BIH i Pfizera, za kojeg smo iskazali jasnu namjeru još u jesen prošle godine“, naveli su iz Pfizera.

U dva mjeseca koliko se govori o nenabavci vakcina malo je urađeno što je i rezultiralo ovisnošću o mehanizmima podrške, EU mehanizma putem kojeg smo se pribilježili za nešto više od 800.000 doza, i očigledno presporog Covaxa.

“Da li mehanizam koji je kolektivan koji obuhvaća 190 zemalja u svijetu ima 2 milijarde stanovnika, je li to brz mehanizam ili je bitna individualna menadžerska sposobnost kao što je uradio Aleksandar Vučić, kao što je uradio predsjednik Orban u Mađarskoj”, pita se imunolog Jasenko Karamehić.

Da je Covax zakazao, prvi je najavio Milorad Dodik kojeg je Republika Srpska poslušala ušavši u direktne pregovore za nabavku Sputnjik V doza.

“Do 21. januara, poslije toga RS je vidjela da smo u ozbiljnim problemima i krenuli smo u samostalnu nabavku”, rekao je Radovan Višković, premijer RS-a.

No ispod medijskog radara je prošla činjenica da premijer Višković sada govori o dolasku samo 20.000, od najavljivanih 200.000 doza Sputnjika V krajem februara, koje su prezentirane kao pregovaračka i diplomatska snaga RS-a. Federacija BiH prstom nije mrdnula, čekao se Covax, a sada…

“Ukoliko dođe do probijanja roka BiH će tužiti program u tom pogledu”, istaknuo je Dodik.

Stvari su se pomjerile s mrtve tačke, no konkretnih odgovora još uvijek nema. Svi su se bazirali na manje od 24.000 Pfizer BioNTech doza, a niko ne spominje mnogo veći broj AstraZeneca doza koje su putem Covaxa trebale doći krajem februara. Najavljeni sastanak ministrice civilnih poslova BiH i predstavnika Covax-a i Pfizera je prolongiran.

“Sastanak koji je bio predviđen za danas odgođen je na zahtjev GAVI. Novi termin sastaka nije poznat”, saopćili su iz Ministarstva civilnih poslova.

Hladni lanac u BiH sigurno nije razlog zbog kojeg u našu zemlju ne dolaze vakcine, s obzirom na donirane frižidere i postojeće kapacitete, kao i obuku koja je izvršena pravovremeno. Šta je razlog, znat će se poslije sastanka, koji će kako N1 nezvanično saznaje, biti održan sredinom naredne sedmice. S najvišeg nivoa vlasti se sad najavljuju direktni pregovori, no uvjeti su mnogo drugačiji.

“Cijena koju je ugovorila BiH po vakcini putem Covaxa je 10,55 dolara po jednoj vakcini, a danas čujemo da se vakcine u komercijalnoj ponudi prodaju i do 50 dolara po jednoj dozi”, naveo je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

Što od proizvođača za sada nije potvrđeno, ali je istaknuto da su cijene za direktnu nabavku bile niže u septembru i oktobru. Kada je riječ o najavama dolaska prvih doza spominje se najviše AstraZeneca, i to preko EU mehanizama u broju od 100.000. Vlada Federacije o tome ništa ne zna.

“Ja vam mogu reći jedino da smo mi sve uradili i da ta pitanja direktno možete postaviti na državni nivo”,  kazao je Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.

A možda bi upravo oni trebali znati, s obzirom na činjenicu da se AstraZeneca vakcine u nekim zemljama Evrope ne apliciraju najstarijoj kategoriji stanovnika, koja je na vrhu prioriteta federalnog plana imunizacije.