Hoće li opstati koalicija na državnom nivou, zavisit će i od eventualnog dogovora ili izostanka istog oko plinskih interkonekcija. Naime, sjednica Vijeća ministara otkazana je u četvrtak, jer se oko ovih tačaka nije usaglasio Kolegij. Srpska strana pak zahtijeva da se riječi pitanje Nove Istočne interkonekcije sa Srbijom, hrvatska strana traži i Južnu interkonekciju sa Hrvatskom, dok je pak treća, bošnjačka strana na sto stavila, kako kažu, reformske evropske zakone. Ako koalicija padne na ovom testu, mogućnost postoji da se SNSD povuče i iz Vijeća ministara kao što je nedavno učinio u Parlamentarnoj skupštini.

“Dino i ja smo neku veče sjedili s Dodikom i Košarcem”, kazao je novoimenovani premijer Nermin Nikšić dan nakon što je propala sjednica Vijeća ministara. No, sagovornici se očito nisu razumjeli.

“Pošto je to investicija koju mi podržavamo, ali čime dajemo neke koncesije, ustupke, odblokiramo ono što je do sada bilo blokirano, onda očekujemo da i SNSD podrži neke zakone koji su a evropskom putu i da mi pokažemo da kao Vijeće ministara smo spremni to da radimo. I sve smo dogovorili sa Dodikom i ministrom Košarcem”, kaže Nermin Nikšić, premijer FBiH.

Da li oni pak nisu prenijeli svojima u Vijeću, ali na Kolegiju je Tegletija, tvrdi federalni premijer, rekao da ne može ništa drugo na dnevni red, osim Istočne i Južne interkonekcije, na šta pak, dalje tvrdi Nikšić, član Kolegija, predstavnik “trojke”, Zukan Helez nije mogao pristati. Šta tačno smjera Dodik?

“Nema nijednog razloga da se ta odluka ne donose i nemam potrebe da rauzmišljam o tome šta da učinim ako, ja da se bavim vračarenjem neću, ako slučajno ne bude, obavijestit ću vas prvog šta namjeravam da uradim, otprilike već nešto i znam”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Već sutra u poslijepodnevnim satima bi se koalicioni partneri mogli susresti u Mostaru, gdje uskoro počinje Privredni sajam. Treba podsjetiti da je SNSD posljednjih sedmica krenuo ponovo putem napuštanja i blokiranja institucija države. Ipak trojka i HDZ nakon konačnog imenovanja Vlade Federacije sada imaju više prostora posvetiti se državnom koalicionom partneru. Resorni ministar Staša Košarac ne vidi ništa sporno u davanju saglasnosti za sve mogućnosti dodatnim snabdijevanja gasom. Republika Srpska će podržati Južnu interkonekciju, ali…

“Isto tako postoji uslovna saglasnost da oni koji participiraju u radu Savjeta ministara a dolaze iz Federacije BiH prihvate Istočnu novu interkonekciju koja bi značila gasifikaciju Republike Srpske od Bijeljine do Banjaluke i Novoga Grada a po procjenama stručnjaka negdje oko 25 posto raspoloživog kapaciteta koji bismo tim plinovodom obezbijedili za RS se može i ustupiti Federaciji”, rekao je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Federacija pak s više izvora napajanja gasom, nema problem, potvrdio je donedavni premijer Fadil Novalić, no uz određene uslove.

“Bosni i Hercegovini trebaju sve interekonekcije ali u skladu sa principima Energetske zajednice iz Beča u skladu sa odlukom EU da je slično kao u Elektroprenosu, mreža državna, za sada to nije tako. Treba nam što više, treba i Zapadna u Bihaću”, kaže Fadil Novalić, bivši premijer FBiH.

Poželjne su sve interkonekcije, stava je i dojučerašnji federalni resorni ministar, Nermin Džindić, no jedna drugom se ne smiju uslovljavati. Više interkonekcija znači više dobavljača, bolje cijene plina i grijanja, manje zagađenje. No prije svega je neophodno usvojiti državni Zakon o gasu koji bi regulirao tržište. Mnogi pak tvrde kako će u čitavoj priči Južne interkonekcije, u potpunosti biti izbačeno preduzeće BH Gas, te se posao upravljanja planira prebaciti na nova preduzeća s adresama u Zapadnoj Hercegovini.

“Što se tiče operatora transportnog sistema, što je BH gas, da li je potreban neki novi operater, mislim da smo malo tržište u ovom trenutku, da je u ovom trenutku potrebno ili je možda pametnije razviti mrežu, naviknuti korisnike u Federaciji na korištenje plina i pokazati da je to ekonomski isplativije gorivo a onda nakon toga razmišljati o nekim b, c ili d varijantama operatora transpornog sistema”, kaže Nermin Džindić, bivši ministar energije, industrije, rudarstva FBiH.

Južnom interkonekcijom, projektom vrijednim oko 100 miliona eura bi se gas iz Azerbejdžana do BiH dostavljao putem Hrvatske, dok pak Istočna interkonecija, za koju je Vlada Republike Srpske prije par godina dala saglasnost, bez učešća državnih institucija , otvara prostor, preko Srbije, za još jedan izvor ruskog gasa, od kojeg je Bosna i Hercegovina zavisna. Trojka pak stava, bar smo razgovore vratili u institucije.