Koliko bi EU koštao Zapadni Balkan, ako bi sve zemlje "preko noći" postale njene članice

"Kafa i pecivo po glavi stanovnika"

Uz očekivane doprinose novih članica u iznosu od 12,09 milijardi eura, neto fiskalni izdatak iznosio bi 34,51 milijardu eura tokom sedam godina, odnosno 4,93 milijarde eura godišnje.

Drugim riječima, bruto iznos predstavljao bi povećanje od 3,85 posto u odnosu na aktualni višegodišnji financijski okvir (MFF), 0,0150 posto godišnjeg bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a i 5,29 eura po stanovniku, što je "kafa i pecivo", rekao je Strahinja Subotić iz Centra za europske politike, koji je studiju izradio zajedno s Anom Milinković.

Subotić ističe da bi neto iznos odgovarao 3,23 posto MFF-a, 0,0111 posto godišnjeg BND-a EU-a i 3,92 eura po stanovniku EU-a godišnje.

On kaže da ti rezultati pokazuju kako je proširenje na Zapadni Balkan geopolitička nužnost koja je fiskalno izvediva za EU i njezine države članice.

Trošak za EU malen, a poticaj za regiju - značajan

Također, prema Subotiću, iako bi utjecaj na budžet EU-a bio ograničen, poticaj za regiju bio bi značajan.

Bruto iznos predstavljao bi četverostruko povećanje u odnosu na sadašnja izdvajanja za Zapadni Balkan u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), koja iznose 12,2 milijarde eura. To bi odgovaralo udjelu od 4,48 posto u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) regije. Ti projicirani podaci naglašavaju transformativni potencijal pristupanja, osiguravajući resurse koji mogu ubrzati konvergenciju i potaknuti dugoročni gospodarski rast, ističe Subotić.

Subotić u analizi primjećuje da se, kada se uzmu u obzir isključivo bespovratna sredstva iz instrumenta Next Generation EU (NGEU), bruto alokacije za Zapadni Balkan nakon pristupanja povećavaju na 63,58 milijardi eura, dok se u slučaju uključivanja i bespovratnih sredstava i zajmova taj iznos povećava na 72,43 milijarde eura, što predstavlja scenarij s najvećim fiskalnim učinkom.

Starović: Vijeće EU ponovno o Klasteru 3 početkom 2026.

Ministar za europske integracije Srbije Nemanja Starović rekao je da ta studija daje argumente svima koji podržavaju pristupanje Srbije Uniji te da je, prema njegovim riječima, Srbija odlučna u toj namjeri.

Komentirajući činjenicu da Srbija nije otišla u Bruxelles na Samit EU – Zapadni Balkan, Starović kaže da je odnosom prema rezultatima reformi u posljednje četiri godine građanima Srbije poslana loša poruka, koja pothranjuje antieuropske narative i obeshrabruje nositelje reformskih procesa u društvu.

Kaže da nije advokat EU-a i da zastupa "srpske interese", te primjećuje da ni unutar same EU ne postoji konsenzus.

Vijeće EU-a vratit će se odlučivanju o Klasteru 3 početkom 2026. godine, rekao je Starović.

Dodao je i da se pitanje proširenja ponovno aktualizira nakon dužeg razdoblja te da pristupanje EU-u mora biti temeljeno na zaslugama.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad