"Konačno se skida teret sa žrtve": Zloupotreba snimaka s eksplicitnim sadržajem krivično djelo

O ovoj temi razgovarali smo s Aminom Dizdar, pravnicom i koordinatoricom programa Sarajevskog otvorenog centra i Sandijem Dizdarevićem, ekspertom za sigurnost.

Izmjene zakona donijele su kriminalizaciju zloupotrebe s polno eksplicitnog snimka. Dizdar je govorila koliku je značajn ovaj pomak u zakonodavnom smislu.

"Vidim značajnim cijelokupne izmjene Krivičnog zakona i jako sam sretna što ih konačno imamo, s obzirom da je to nešto na čemu su radile brojne organizacije civilnog društva već jako dugo vremena i još za vrijeme prethodnog mandata. I uvođenje novog krivičnog djela je značajno, naročito uz razvoj tehnologije koji donosi razvoj novih krivičnih djela. Značajno je što dosadašnji član, kako je bio formulisan, je omogućavao žrtvama zaštitu samo u slučaju da je taj snimak nastao bez njihovog znanja i bez njihovog pristanka. Dakle, zakonodavac je definisao šta je to žrtva i sve one osobe koje su u jednom intimnom partnerskom odnosu povjerenja, emotivnom odnosu, pristale na snimanje određenog snimka vjerujući da će taj snimak zaista ostati između te dvije osobe, nisu smatrane žrtvama i ostale su nezaštićene. Tako da sada uvođenje ovog člana pruža zaštitu i žrtvama koje su pristale na snimanje, ali čije je povjerenje zloupotrebljeno i čiji su snimci distribuirani bez njihovog znanja i bez njihovog pristanka", rekla je Dizdar za N1.

Najveći problem do sada je bio strah od osude i predrasude kod žrtve.

"Ja nemam direktan kontakt sa žrtvama nasilja, ali moje lično mišljenje jeste da se radi o stereotipima i predrasudama i osudi kojima je naše društvo sklono kada god govorimo o bilo kojoj žrtvi rodno zasnovanog nasilja, naročito kada pričamo o nečemu što je tabu u našem društvu, tako da vjerovatno postoji strah kod žrtava od osude i ona očekivana rečenica sama si kriva i šta si očekivala kad si pristala na snimanje takvog snimka. Naravno, govorim o nečem drugom kada žrtva nije znala za snimanje, mada i tada vjerujem da su se žrtve libile da prijave to krivično djelo, ali možda čak nisu ni znale za postojanje krivičnog djela. Možda u situacijama, jer mogli smo ranije govoriti i o krivičnom dijelu ucjene ako je taj snimak upotrebljen da se pokuša iznuditi neka materijalna ili nematerijalna korist od žrtve, ali ja mislim da nemamo neku zvaničnu statistiku i broj prijavljenih krivičnih djela koje su najčešće prepreke, vjerovatno taj strah od osude, ne samo institucija kojima će se obratiti da prijave krivično djelo, već od društva ukupno, šta će reći porodica, šta će reći kolege i kolegice, prijatelji i prijateljice, jer će se to u jednom trenutku saznati kada ona istupi i ode da prijavi krivično djelo", kazala je.

Dizdar ističe kako je veoma značajno što zakon sada jasno prepoznaje i zloupotrebu povjerenja, a ne samo tajno snimanje.

"Konačno se skida taj teret sa žrtve. Zakonodavac konačno zauzima vrlo jasan stav žrtva je žrtva, bez obzira kako je nastalo to krivično djelo, i prebacuje se sva odgovornost na počinitelja, ono što je trebao biti slučaj sve vrijeme. Dakle, u neku ruku je do sad počinitelj bio amnestiran i okrivljavala se žrtva jer je ona pristala na određeno snimanje, ali ako i jeste, nije pristala da se taj snimak distribuira i izađe izvan četiri zida u kojima je nastao u jednom intimnom odnosu povjerenja za koji je ona mislila da će tako i ostati", navela je Dizdar.

Zakonom je predviđen i elektronski nadzor počinitelja nasilja, ali problem je kapacitiranost plicijskih uprava u kantonima, na koje je prebačena nadležnost.

"Sve kantonalne uprave policije, njih je deset, imaju jedan ozbiljan problem, a to je u pitanju uprava policijskih službenika koji im nedostaju. Tako da već u samom startu postoji jedan ozbiljan dekapacitirani problem kada govorimo i o nadziranju primjene mjera koje su nadležni sudovi izrekli prema učiniteljima krivičnih djela nasilja, dakle počiniteljima. S druge strane, kada govorimo o elektronskom nadzoru, treba imati na umu da je zakonodavac napravio jedan kvalitetan zakonodavni okvir, međutim implementacija i operativizacija elektronskog nadzora još uvijek nije zaživjela i po mojoj procjeni neće još dugo dobiti. Ono što treba istaći je da je elektronski nadzor samo zapravo instrument kojim se nastoji nadzirati da li se mjera koja je izrečena od nadležnog suda primjenjuje na ispravan način. To ne znači da je ona obavezujuća, već će prvobitno ovisiti od procjene koje budu radili policijski službenici. Drugi segment jeste nabavljanje opreme za elektronski nadzor i edukacija policijskih službenika koji bi vršili tu mjeru još uvijek, koliko je meni poznato, nije krenula", navela je Dizdar.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad