U jeku pandemije korona virusa nastavljena su politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Pregovori o izmjenama Izbornog zakona tek su počeli, a već se najavljuju blokade i traži pomoć međunarodne zajednice. U međuvremenu Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina, europska nevladina organizacija, objavila je prijedlog HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona koji je nedavno dostavljen SDA. I dalje inzistiraju na legitimnom predstavljanju u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federalnog parlamenta.

Prijedlog izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije ništa novo, naslanja se na tzv. Fileov model virtualnih izbornih jedinica koji je i ranije prezentiran u javnosti. Republika Srpska prema ovom prijedlogu ostala bi jedna izborna jednica, Federacija BiH bi dobila dvije koje mogu biti ustrojene po teritorijalnom i neteritorijalnom principu.

U prvom slučaju jedinice se formiraju grupiranjem kantona ili općina sa hrvatskom i bošnjačkom većinom, birači iz tzv. mješovitih jedinica odredili bi se u kojoj žele glasati.

Prema neteritorijalnom principu dvije izborne jedinice bi se formirale sukladno izjašnju svakog birača na posljednjem popisu stanovništva. Imali bi bošnjačku i hrvatsku izbornu jedinicu, a Srbi bi se morali opredijeliti u kojoj od dvije jedinice žele glasati.

Prevedeno, Hrvat u Sarajevu, gdje bi bila bošnjačka jedinica, morao bi odabrati hrvatsku jedinicu. Slično je sa Srbima i ostalim koji bi se morali odlučiti, ili pak u Ljubuškom Bošnjak će biti dio bošnjačke jedinice. Svi bi oni glasali za Hrvata ili Bošnjaka. Da bi se implementirala presuda Sejdić i Finci, mora se promijeniti Ustav Bosne i Hercegovine u kojem bi se umjesto člana iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda Predsjedništva, naveli samo članovi Predsjedništva, na čemu su u SDA od početka insistirali.

No, ako i postoji određena saglasnost u vezi izbora članova državnog predsjedništva, u slučaju izbora delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta stavovi su dijametralno suprotni. Presuda po apelaciji Bože Ljubića rješava se uvođenjem izbornog praga koji bi prema ovom prijedlogu osigurao da kantoni koji imaju najmanje pet posto nekog konstitutivnog naroda, od ukupnog broja u Federaciji BiH, ulaze u raspodjelu delegata u Domu naroda PFBiH. Primijenjuju se rezultati popisa iz 2013 godine.

Šefik Džaferović danas je ponovio stav predsjednika SDA. Pregovori o promjenama Izbornog zakona BiH su blokirani. Potrebana je pomoć međunarodne zajdnice, ali i parlamenata.

Iz SDA su kazali i kako Dom naroda u Federaciji BiH mora postati poput Vijeća naroda u Republici Srpskoj koji odlučuje samo o pitanjima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što su u HDZ odbacili.

U međuvremenu i jedni i drugi pozdravili su pismo američkog državnog sekretara koji je pozvao na ograničene reforme ustava, promjenu Izbornog zakona i druge reforme, poručivši kako se presude Europskog suda za ljudska prava, kao i one Ustavnog suda BiH moraju provesti. A to je nemoguće, bez ozbiljne reforme Ustava, ponovio je sudija Faris Vehabović

Sve se mora učiniti u rokovima kako bi Opći izbori najavljeni za jesen 2022. označili povijesnu prekretnicu i bili “najslobodniji i najdemokratičniji do sada”, poručio je američki dužnosnik. Rok koji su ranije postavili dužnosnici SDA i HDZ je juni ove godine