Korupcija u zdravstvu u BiH: Zašto građani misle da bez mita nema usluge?

Analiza korupcije u zdravstvu Bosne i Hercegovine za period 2013–2023. godine otkriva obrasce zloupotreba, najkritičnije procese i razloge zbog kojih sistem teško suzbija koruptivna ponašanja. Nalazi pokazuju da korupcija ostaje duboko ukorijenjena, iako većina zdravstvenih radnika profesionalno obavlja posao.

Nermin Kadribašić, autor analize i antikorupcijski ekspert ističe da je cilj bio dobiti potpunu i činjeničnu sliku o korupciji u zdravstvu.

"Prikupili smo sve pravosnažne presude protiv zdravstvenih radnika za period 2013–2023. i razgovarali s tužiocima, antikorupcijskim tijelima, zdravstvenim radnicima i građanima kako bismo razumjeli gdje se korupcija dešava i zašto", kaže Kadribašić.

Prema analizi, godišnje je između četiri i pet zdravstvenih radnika osuđeno za koruptivna djela, ukupno oko 50 u deset godina, a najviše predmeta vodilo se u Zeničko–dobojskom kantonu.

"Veliki broj zdravstvenih radnika radi odgovorno, ali postoji određeni broj onih koji koriste prilike da pribave sebi korist — bilo finansijsku, bilo kroz pogodnosti u zapošljavanju ili listama čekanja", dodaje Kadribašić.

APIK: Analiza kao alat za jačanje prevencije

Damirka Mioč, zamjenica direktora Agencije za borbu protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) Bosne i Hercegovine objašnjava da se APIK uključio jer analiza donosi konkretne i korisne nalaze.

"Mi podržavamo svaki projekat vezan za prevenciju korupcije. Dobra analiza pokazuje gdje su rizici i daje smjernice kako dalje", ističe Mioč.

Dodaje da je zdravstvo, uz obrazovanje, prioritetni sektor za prevenciju.

"Zdravlje i obrazovanje su dvije ključne oblasti u kojima moramo djelovati najintenzivnije", naglašava ona.

Uzroci korupcije: Nepovjerenje pacijenata i slabi odgovori sistema

Kadribašić navodi da je jedan od najdubljih problema percepcija da bez poznanstva ili poklona pacijent neće dobiti adekvatnu uslugu.

"Građani često misle da bez veze ili nečega 'ispod ruke' neće dobiti zdravstvenu uslugu. To ih motivira da sami iniciraju korupciju", kaže on.

Dodaje da materijalni status ljekara ne može biti opravdanje:

"Veliki broj ljekara nikad ne bi pristao na korupciju, bez obzira na platu", ističe Kadribašić.

Dodaje da građani moraju poznavati svoja prava i da se korupcija može suzbijati i prijavama.

"Važno je da građani ne pristaju na davanje mita i da svaku sumnju prijave. I sama provjera djeluje preventivn"“, kaže on.

Ističe i strah pacijenata:

"Razumijemo strah od prijave, jer pacijent sutra ponovo mora kod istog ljekara. Ali situacija nije onako loša kako se ponekad percipir."

Struka: Korupcija je sistemska i zahtijeva reformu

Rifat Rijad Zaid, predsjednik Ljekarske komore FBiH, naglašava da je korupcija široko rasprostranjena u društvu, a zdravstveni sektor nije izuzetak.

"Korupcija je sveprisutna i moramo je shvatiti ozbiljno. Zahvalni smo na svakoj analizi koja se time bavi", kaže Zaid.

Navodi i primjer iz SAD-a:

"U SAD-u korupcija znači oduzimanje licence. Kod nas je problem što je korupcija prisutna i u pravosuđu, što otežava procesuiranje."

Najčešći oblici korupcije: od poroda do privatne prakse

Analiza potvrđuje da se korupcija najčešće javlja u procesima s velikim pritiskom pacijenata i dugim listama čekanja.

"Najviše presuda odnosi se na porode i ginekologiju, te upućivanje pacijenata iz javnog u privatni sektor", kaže Kadribašić.

Kao primjere navodi:

• korupciju u porodiljskim odjelima,
  
• nezakonite prekide trudnoće (slučaj Zenica),
  
• zapošljavanje preko veze,
  
• falsifikovanje medicinske dokumentacije,
  
• izdavanje lažnih ljekarskih uvjerenja (slučaj u Bihaću s više od 40 ljekara),
  
• pronevjeru lijekova i opreme,
  
• utjecaj farmaceutskih kompanija,
  
• manipulacije kod dodjele specijalizacija.
  

"Najosjetljiviji je odnos pacijent–ljekar, jer se tu najdirektnije narušava pravo pacijenta", dodaje Kadribašić.

APIK: Prevencija mora biti vidljiva, ne samo napisana

Mioč naglašava da planovi borbe protiv korupcije u zdravstvenim ustanovama moraju biti aktivni.

"Planovi integriteta ne smiju ostati mrtvo slovo na papiru. Moraju se provoditi u praksi", ističe ona.

Ljekarska komora: Sistem mora biti okrenut naglavačke

Zaid zaključuje da bez temeljite reforme nema napretka.

"Ovaj zdravstveni sistem generira korupciju. Treba prevrnuti svaki kamen. Ovako ne može opstati, jer stvara nezadovoljne pacijente i ljekare", kaže Zaid.

Opširnije u nastavku:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad