Kovačević nakon objavljene presude: Sud zanemario da mi je prijećeno smrću, to je pokušaj moje diskreditacije

U obilju primjedbi koje je uputio Sudu, Kovačević poručuje da nikada nije zastrašivao bilo koga, pa ni visokog predstavnika, te ponavlja da nije bio organizator nijedne od demonstracija ispred zgrade OHR-a. Kako navodi, na jednom od protesta je bio govornik, ali je pri tome iznosio interpretaciju emisije njemačke televizije ZDF o Christianu Schmidtu, a ne vlastite uvrede ili prijetnje.

"Moja prva reakcija je veoma jednostavna – nevjerovatno. Čitajući presudu Evropskog suda za ljudska prava, mogu primjetiti da nema pravnih argumenata koji bi podržali ovo što je u presudi rečeno, jer je sasvim očito da se ovdje radi o pokušaju diskreditacije mene kao aplikanta, kroz niz netačnih i proizvoljnih tvrdnji. Nisam nikada zastrašivao bilo koga…", napisao je Kovačević.

Kovačević navodi da je, tokom postupka, podnio zahtjev za izuzeće tadašnje predsjednice Suda, gospođe Siofre O'Leary, ukazujući na informacije o njenim sastancima sa premijerom susjedne zemlje i izražavajući bojazan u eventualnu pristrasnost. Kako tvrdi, njegov zahtjev je odbijen u "veoma čudnim proceduralnim okolnostima".

Također ističe da je druga strana tražila izuzeće sudije kojeg on spominje, ali da za uvrede upućene tom sudiji nije bilo reakcije Suda: „Isto je radila i druga strana, koja je tražila izuzeće sudije Farisa Vehabovića, koji je u raznim medijima i od različitih političkih aktera pretrpio niz uvreda i o tome niko ništa.“

Jedan od najoštrijih navoda njegove kritike odnosi se na ulogu Visokog predstavnika u postupku: Kovačević tvrdi da je Sud dao instrukciju da mišljenje Treće strane bude ograničeno na maksimum 10 stranica i da ne ulazi u meritum, dok je Visoki predstavnik dostavio 600 stranica i, kako navodi, ušao u meritum predmeta. On je zbog toga uložio podnesak predsjedniku Suda, Marku Bošnjaku, tražeći da se mišljenje Visokog predstavnika ne uvaži.

Također upozorava na česte promjene u sastavu Velikog vijeća Suda: „promijenilo se troje predsjednika Velikog vijeća i nekoliko sastava tog istog Velikog vijeća, pa neka javnost sama zaključi šta se sve dešavalo i da li je to nešto normalno.“

Kovačević posebno ističe da u presudi nema ni riječi o prijetnjama smrću koje je, kako tvrdi, prošle zime primio i uredno prijavio nadležnim policijskim organima.

"Gdje je o tome slovo u samoj presudi, u kojoj se tvrdi da ja nisam imao status žrtve, priječeno mi smrću", pita on.

Navodi i da je koristio presudu Zornić u dokazivanju statusa žrtve te da je zbog toga Azra Zornić bila dio njegovog pravnog tima. Takođe podsjeća da je profesor Joseph Marko u javnoj raspravi iznio argumente o iscrpljenosti pravnih lijekova i da u presudi "nema nijednog slova" iz tih podnesaka.

Kovačević izražava zaprepaštenje zbog, kako navodi, kontradiktornog postupanja Suda: s jedne strane Sud "konstatuje“ da se izbori za Predsjedništvo i Dom naroda provode na različite načine u dva entiteta — što bi potvrdilo postojanje etno-teritorijalne diskriminacije — a s druge strane navodi da on diskriminaciju nije dokazao.

"Sam sud govori da nisam dokazao diskriminaciju, koja je po definiciji – različit tretman u istoj stvari – što mislim da jesam… Opet nevjerovatno", naveo je Kovačević.

On odbacuje i tvrdnju Suda da se radi o "actio popularis“ (tužbi za opće interese) i insistira da je lično pogođen: ne može u cijelosti glasati za sve kandidate za Predsjedništvo, a za kandidate za Dom naroda ne može nikako, što prema njegovom mišljenju, predstavlja oduzimanje aktivnog biračkog prava, te se, tvrdi, to jasno pokazalo kroz sporni član 4.1 i član 5. Ustava BiH.

Kovačević ukazuje da u presudi nisu uzeta u obzir pisma koja su, kako tvrdi, upućena Sudu - dopis zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara Zukana Heleza i pismo predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića, a koja, prema njegovim riječima, potvrđuju da Vijeće ministara nije zauzelo stav o ulasku u postupak i da je ustavna nadležnost Predsjedništva da imenuje predstavnike države pred međunarodnim organizacijama.

Na kraju, Kovačević skreće pažnju na pet izdvojenih mišljenja sudija Suda koja, kako kaže, pokazuju da postoji grupa sudija koja razumije njegove namjere i pažljivo je pročitala njegovu argumentaciju. Podsjeća da je u prvostepenom postupku bilo jedno izdvojeno mišljenje od sedam sudaca, dok je sada pet izdvojenih mišljenja u odnosu na 17 sudija što on tumači kao dodatni pokazatelj opravdanosti njegovih argumenata.

Kovačević je svoje reagovanje zaključio riječima: "Ima toga još, biće prilike".

Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava objavio je kompletan tekst presude u predmetu "Kovačević protiv BiH", nakon čega je uslijedila ova Kovačevićeva reakcija.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad