Nakon terorističkog napada koji se jučer desio u Istanbulu, postavlja se logično pitanje da li će se Evropa susreti za novim valom nasilja i prijetnjih raznih radikalnih frakcija. Za N1, o ovoj temi, govorio je Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku u Sarajevu. U međuvremenu, Kurdska radnička partija odbacila je optužbe Turske za ovaj napad.

“Važno je sagledati dva elementa. Prvi je vrijeme izvođenja napada, a to je 13.11. Unazad sedam godina je krenuo niz napada istog datuma u Francuskoj. Krenuo je jedan strah od kretanja u bolnicima, centrima, aoerodromima. Pitanje je da li ulazimo u novu eru izvođenja terorističkih napada. Imali smo zatišje uz pandemiju”, kaže Kržalić.

Kaže da postoji objašnjenje zbog čega je Kurdska radnička partija negirala optužbe Istanbula za ovaj napad.

“Kada smo imali izvršenje terorističkih napada nekad ranije, ISIL je trčao da prizna odgovornost. PKK se možda precjenila i nisu znali kakav će odgovor biti Vlade Turske. Nije se desilo samoubistvo i tako i izbrisati dokaze, oni su uhapšeni. Uz ozbiljan pristup i današnju tehniku, možete doći do cilja i tako su i uradili Turci. Odgovor će biti konkretan. Operacija će se desiti na sjeveru Sirije gdje su upotišta PKK, kao terorističke organizacije. Oni vrše vrbovanja mladih ljudi, vrše i otmice i regrutuju ih, to je rekao predsjednik Turske Erdogan. Biće ekspresna vojna operacija na sjeveru Sirije”, kaže profesor.

“Ako sagledamo situaciju, očito je da je bilo razmjene informacija obavještajnih službi, jer su došli vrlo brzo do počinioca. A možda je i greška terorista, jer su ipak to uradili na mjestu koje je pokriveno kamerama. Možda se osoba predomislila i nije akciju provela do kraja, da se i ona ubije. To će biti sad zanimljivo pratiti”, dodaje.

Ministar unutrašnjih poslova Turske nije htio primiti saućešće SAD-a, jer kako tvrdi, oni finansiraju PKK.

“Turska pokušava da pokaže da članovi PKK odlaze slobodno u SAD i nastanjuju se u zemlje EU i iz tih zmalja djeluju. Erdogan je tražio to od Finske i Švedske, da im se onemogući boravak. Opravdan je strah Turske od toga”, ističe.

Mišljenja je da će terorističlki čin biti povod da Erdogan traži izručenje onih Kurda za koje Turska smatra da su neprijatelji sistema.

“Vjerujem da će ovakvih napada još biti, nažalost, i to na one razvijene demokretske sisteme. Sjetimo se 2015.”, kaže profesor za ono što bi se moglo dešavati u narednim mjesecima.

Što se tiče BiH, tu je kako kaže, situacija povoljnija i da agencije rade na prevenciji terorističkih akcija.

“Kod nas treba spriječavati rađanje radikalizma preko interneta i posebno je važno da agnecije razmijenjuju podatke i one mjere koje sprovodi ministarstvo sigurnosti u resocijalizaciji povratnika sa stranih ratišta u BiH” zaključuje Kržalić.