Premijer Kosova Albin Kurti je za austrijski list Der Standard rekao da Srbija “igra ulogu Rusije na Balkanu” te da vidi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo kao “privremene države”.

Kurti, koji u četvrtak boravio u Beču, tvrdi da je ruski uticaj bio prisutan i prije rata u Ukrajini ali da je tokom protekle godine Srbija postala ruska “gubernija”, odnosno provincija, te da je neutralnost Srbije “fingirana”.

“Ali ono što me više brine je neutralnost demokratskog Zapada prema lažnom neutralnošću Srbije”, rekao je Kurti.

Der Standard navodi da Srbija nije uvela nikakve sankcije Rusiji, nije osudila rat protiv Ukrajine, te da se Srpska pravoslavna crkva se ne solidariše sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom, već sa onom u Moskvi. Pored toga, Vlada Srbije je prošle godine sklopila važne sporazume sa Rusijom – u maju o jeftinim isporukama ruskog gasa, zatim u septembru o koordinaciji zajedničke vanjske politike – te ističe da je “najmoćniji proruski političar” Aleksandar Vulin postavljen je za šefa tajne službe Srbije.

Slavensko bratstvo

Kurti je govorio o vojnoj saradnji Srbije i Rusije, navodeći da su te dvije države u 2021. godini planirale 91 zajedničku vojnu aktivnost, ali su održale čak 104. Dvije najistaknutije su bile “Slavenski štit” i “Slavensko bratstvo”.

Kurti tvrdi da postoji komponenta panslavenske hegemonije u Kremlju, te da Kremlj vidi Srbiju kao sebi najbližu naciju.

Naveo je da je Srbija od 2001. godine uspostavila 48 operativnih baza oko Kosova gdje su se pojavljivali članovi motociklističke grupe Noćni vukovi i ruski plaćenici grupe Wagner. Također je rekao da je takozvani Ruski humanitarni centar u Nišu, samo 160 kilometara od kosovske prestonice Prištine, “pun špijuna i agenata Ruske Federacije“.

Pored toga je naveo da postoji regionalna baza za ruski medij “Sputnjik” u Beogradu i da 56 odsto srpske naftne industrije pripada Gazpromu.

Borbeni avioni MiG-29

Srbija ima i 40 borbenih aviona MiG-29, od kojih je osam donirala Bjelorusija, a šest Rusija.

“Krajem septembra 2021. godine na granicu sa Kosovom poletio je MiG-29, u isto vrijeme je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko posjetio granicu Kosova da izvrši inspekciju srbijanskih trupa. To je bilo prije rata protiv Ukrajine“, naveo je Kurti.

Istakao je da je posljednji sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Putina održan 25. novembra 2021. godine, tri mjeseca pre invazije Ukrajine.

“U to vrijeme njih dvojica su razgovarali o sjeveru Kosova, a Vučić je Putinu pokazao sjever Kosova na mapi. Dio veze između Beograda i Moskve očigledno je u tome da se bave sjeverom Kosova“, kaže Kurti.

Putinova posjeta Kosovu 2001. godine

Nedavno su Srbi protestovali protiv postupaka kosovskih vlasti, a Kurti je naveo da neki Srbi koji sada žive na sjeveru Kosova i nisu porijeklom odatle.

“Godine 1999., kada nas je NATO oslobodio, Milošević je bio suočen sa izborom: da li da ima malo vlasti nad Srbima širom Kosova ili svu vlast nad nekim Srbima u jednom dijelu zemlje. Izabrao je drugu opciju, sjever, i pregrupisao Srbe tamo”, tvrdi Kurti.

Putin je došao na vlast dva mjeseca nakon završetka rata na Kosovu.

“Kada sam bio ratni zarobljenik u srbijanskom zatvoru u junu 1999. godine, izvjesni Junus-bek Jevkurov je dovezao 206 ruskih vojnika iz Bosne i Hercegovine u 30 naoružanih vozila ovamo u Prištinu da izbace NATO sa aerodroma. Tamo je sreo britanskog generala Michaela Jacksona, koji je razgovarao sa generalom Wesley Clarkom, koji mu je poručio da se treba otarasiti ruskih trupa”, ispričao je Kurti, te podsjetio da su i ruske trupe bile stacionirane na Kosovu.

Priča o uspjehu NATO-a smeta Putinu

“Dogovoreno je da ne bude operativne vojne zone za Ruse, ali je broj njihovih vojnika povećan na 605 i oni su ostali tu četiri godine. Na drugu godišnjicu dolaska ruskih trupa na naš aerodrom, 17. 2001. godine, Vladimir Putin je došao u Prištinu“, naveo je Kurti.

Istakao je da Putin i danas mnogo priča o Kosovu.

“Putin svake sedmice priča o Kosovu, opsjednut je Kosovom. On misli da su Irak i Afganistan bili neuspjesi i mrzi to što je Kosovo uspešna priča NATO-a”, smatra Kurti.

Samo dvije sedmice nakon što su se Putin i Vučić sreli u novembru 2021. godine, Junus-bek Jevkurov je imenovan za zamjenika ministra odbrane Sergeja Šojgua.

Kurti smatra da Srbija “igra ulogu Rusije na Balkanu“, te da vidi entitet Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini na sličan način kao što Rusija vidi svog susjeda Bjelorusiju, odnosno kao regiju pod svojom kontrolom.

Naveo je da postoje i druge paralele, te da Srbija vidi Crnu Goru onako kako Rusija vidi Ukrajinu, a Kosovo onako kako Rusija vidi Moldaviju. Sjever Kosova je po ovom razmišljanju kao region Pridnjestrovlje, koji je pod ruskom kontrolom.

“Ne kažem da je Srbija već kao Rusija, ali namjera postoji. I ta namjera je zločinačka”, podcrtao je Kurti.

“Privremene države”

Kurti je naveo da u Srbiji ljudi često pričaju o statusu Kosova, ali da zapravo status same Srbije ostaje nejasan.

“To ih čini nervoznim, a ta nervoza se ogleda i u okolnim zemljama. Srbija vidi Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo, čak i Sjevernu Makedoniju, samo kao privremene države jer ima hegemonističke, ekspanzionističke ambicije“, rekao je Kurti.

“Poslije raspada Jugoslavije se samo Srbija nije pomirila sa sopstvenim statusom. Glas ljudi koji žele da žive u miru i prosperitetu u Srbiji se ne čuje jer nema demokratije”, smatra on.