Lagumdžija iz UN-a: Građani BiH žele mir i saradnju, a pojedini lideri guraju ih u sukobe

Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini više od tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Lagumdžija je naglasio da očuvanje mira zahtijeva mnogo više od samog odsustva sukoba.

Prema njegovim riječima, postkonfliktna društva često se posmatraju kroz prizmu trajnih podjela i političkih neslaganja, dok se zanemaruju saradnja, zajednički prioriteti i inicijative koje povezuju građane.

"Naše iskustvo pokazuje da se mir ne gradi samo političkim dogovorima i institucionalnim procesima, nego i svakodnevnim djelovanjem građana, zajednica, civilnog društva i privatnog sektora", poručio je Lagumdžija.

Saradnja među građanima veća nego što političari priznaju

Osvrćući se na istraživanje predstavljeno u okviru skupa, Lagumdžija je istakao da njegovi nalazi ukazuju na važnu činjenicu o bosanskohercegovačkom društvu.

"Saradnja preko političkih i etnonacionalnih podjela mnogo je prisutnija i produktivnija nego što to političke institucije i javni diskurs često priznaju", naglasio je.

Uprkos društvenoj fragmentaciji i ograničenom zajedničkom odlučivanju, pojedinci i organizacije iz različitih zajednica nastavljaju graditi odnose, ostvarivati zajedničke interese i postizati konkretne rezultate.

Lagumdžija smatra da takva iskustva pokazuju kako je bosanskohercegovačko društvo povezanije nego što se može zaključiti isključivo na osnovu političkih podjela.

Zajednička iskustva, svakodnevni odnosi i praktična saradnja, kako je naveo, predstavljaju osnovu za mir i napredak, bez potrebe da se građani odriču vlastitih identiteta ili političkih stavova.

Međutim, upozorio je na ozbiljan problem: veliki dio te saradnje ostaje neformalan, lokalnog karaktera ili ograničen na pojedinačne projekte.

"Prečesto se ta saradnja ne pretvara u kontinuirano institucionalno djelovanje, trajne promjene politika ili šire reforme", istakao je.

Upravo jaz između konstruktivne saradnje građana i političkog odlučivanja na institucionalnom nivou, koje često otežava retorika podjela, opisao je kao jedan od ključnih izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.

"Mir nije sve, ali bez mira ništa drugo nije moguće"

Lagumdžija je naglasio da građani širom Bosne i Hercegovine nastavljaju prepoznavati važnost mira i stabilnosti, čak i kada imaju različite stavove o političkim i ustavnim pitanjima.

Mir, kako je istakao, nije samo dostignuće sačuvano od 1995. godine, nego zajednički prioritet i odgovornost za budućnost.

Posebno je ukazao na potrebu jačanja institucija koje će prepoznavati zajedničke interese građana, odgovarati na njihove potrebe i djelovati na principima profesionalnosti, pravednosti, jednakog tretmana i odgovornosti.

"Mir nije sve, ali bez mira ništa drugo nije moguće", poručio je Lagumdžija, naglašavajući povezanost mira, razvoja i ljudskih prava.

Podsjetio je da se upravo na tim principima zasnivaju tri međusobno povezana stuba djelovanja Ujedinjenih nacija: mir i sigurnost, razvoj i ljudska prava.

Prema njegovim riječima, mir stvara uslove za razvoj, uključiv i održiv razvoj jača stabilnost, dok poštivanje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva učvršćuje temelje pravednog i mirnog društva.

Bez suočavanja s prošlošću nema održivog mira

Govoreći o izgradnji institucija, Lagumdžija je podsjetio da je Bosna i Hercegovina u januaru 2011. godine, tokom predsjedavanja Vijećem sigurnosti UN-a, inicirala otvorenu debatu o postkonfliktnoj izgradnji mira i institucija.

Vijeće sigurnosti tada je prepoznalo izgradnju institucija kao ključnu komponentu izgradnje mira, uz naglašavanje važnosti odgovornosti samih država za taj proces.

Lagumdžija je istakao da za Bosnu i Hercegovinu ti principi nisu apstraktni pojmovi.

Održivi mir, prema njegovim riječima, zahtijeva dijalog preko etničkih, vjerskih, političkih i generacijskih podjela, priznavanje patnje žrtava, poštivanje dostojanstva preživjelih, odgovornost i pravdu, kao i spremnost na suočavanje s naslijeđem prošlosti.

Posebno je naglasio potrebu suprotstavljanja govoru mržnje i diskriminaciji te značaj inkluzivnog obrazovanja.

Ovi ciljevi, kako je naveo, usklađeni su s Agendom održivog razvoja do 2030. godine i Okvirom saradnje UN-a za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini za period od 2026. do 2030. godine, koji među zajedničkim prioritetima prepoznaje inkluzivnost, odgovorne institucije i društvenu koheziju.

Mladi imaju posebno važnu ulogu

Lagumdžija je ukazao i na važnost mladih u izgradnji mira i prevazilaženju društvenih podjela.

Kao primjer naveo je Studentsku deklaraciju o miru, inicijativu koju predvode Univerzitet u Sarajevu i EU Peace Alliance, a koja pokazuje opredijeljenost mladih za mir, dijalog, ljudsko dostojanstvo i saradnju.

Naglasio je da institucije moraju omogućiti stvarno učešće građana u donošenju odluka.

Tamo gdje su institucije odgovorne, građani imaju više razloga da im vjeruju, dok smisleno učešće javnosti omogućava institucijama da bolje razumiju potrebe stanovništva.

Vladavina prava i jednake mogućnosti, dodao je, dodatno učvršćuju temelje trajnog mira.

Istakao je da Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto opredijeljena za mir, stabilnost, vladavinu prava, održivi razvoj i evropski put te da je spremna podijeliti vlastita iskustva u izgradnji mira, postkonfliktnom oporavku i pomirenju s drugim društvima koja se suočavaju sa sličnim izazovima.

"Građani žele graditi mostove, a ne zidove"

U završnom dijelu obraćanja Lagumdžija je posebno naglasio razliku između svakodnevnog života građana i političke retorike koja dominira javnim prostorom.

Istakao je da je jedno od najvažnijih saznanja istraživanja upravo to da je saradnja preko političkih i etnonacionalnih podjela u Bosni i Hercegovini mnogo češća nego što politički diskurs sugeriše.

"To sam znao decenijama, ali sada za to imam i naučni dokaz", kazao je.

Prema njegovim riječima, građani kroz praktičnu saradnju održavaju povezanost zajedničkog društva, koje postoji stoljećima, uprkos institucionalnim nedostacima i političkim pokušajima usmjeravanja zemlje prema neevropskim vrijednostima i segregiranom društvu.

"Građani su više zainteresovani za izgradnju mostova saradnje između različitih zajednica i naroda nego za podizanje zidova i segregaciju", poručio je Lagumdžija.

Posebno je istakao da su obični ljudi mnogo više posvećeni miru nego pojedini politički lideri.

"Građani, stvarni ljudi, mnogo su više zainteresovani za mir i saradnju nego neki lideri čiji je cilj da ih usmjere u drugom pravcu, prema sukobima", naglasio je.

Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine, poručio je da različiti nacionalni, vjerski i drugi identiteti ne trebaju biti prepreka zajedničkom životu.

"Naši višestruki identiteti su naša prednost, a ne naš teret", istakao je.

Zaključio je da trajni mir mora biti izgrađen zajedno s građanima, a ne samo za njih.

Politički dogovori mogu zaustaviti nasilje i uspostaviti institucionalni okvir, ali građani, kroz učešće, solidarnost, odgovornost i posvećenost pravdi, daju miru njegovo trajno društveno značenje.

Ključni izazov za Bosnu i Hercegovinu, poručio je Lagumdžija, ostaje prevazilaženje jaza između težnji građana i onoga što institucije zaista ostvaruju, kako bi postojeća saradnja među zajednicama postala čvršći temelj uključivog upravljanja, pomirenja i održivog razvoja.