Godinama već niko ne smije da pipne u Dejton. Bilo je intervencija visokih predstavnika, bilo je čak i zakona koji su usvajani u Skupštini Bosne i Hercegovine, kojima je na neki način nadograđivan Dejton, ali suštinske promjene, razgovora o tome kako bi izgledao život nakon Dejtona, bez Dejtona, nema. O tome je govorio jedan od rijetkih živih učesnika pregovora Miro Lazović.

Je li nakon Dejtona predviđeno da Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju i NATO, je li to zapravo kraj Dejtona, suštinski kraj Dejtona?

“Mnogo toga Dejton pozitivno nosi u sebi, ali entitetska podjela Bosne i Hercegovine, dva entiteta, omogućila je politici Milorada Dodika i Republici Srpskoj da na toj formuli vodi utakmicu sa Bosnom i Hercegovinom. Oni bi željeli da Republika Srpska ima što više ima državnih funkcija, a da Bosna i Hercegovina postane neka prazna ljuštura u kojoj će dva entiteta egzistirati. I tu se vodi ta čitava borba”, kazao je Lazović.

Šta je sa ovim kojima su puna usta, multietničke Bosne i Hercegovine, građanske Bosne i Hercegovine, prije svega govorimo o strankama iz Sarajeva, ali i HDZ-a, Ćovića koji također govori Bosna i Hercegovina je naša domovina, doduše ne građanska, nego etno-teritorijalno dominantna?

“Ja sam kritičan prema tim strankama koji zagovaraju Bosnu i Hercegovinu kao multietničku, građansku, sekularnu i tako dalje, ali u praksi oni to ne pokazuju. Neću sad biti toliko kritičan, previše je prozivati pojedince i političke stranke kao izdajnike, ali kao neko ko je dugo na političkoj sceni, kao socijaldemokrata, žao mi je što socijaldemokratija, eto tu sad mogu reći i SDP i DF, nemaju, kako bih rekao, jedan zajednički pristup kad je u pitanju odbrana Bosne i Hercegovine na ovim principima, znači građanske, sekularne, multietničke države, što je suština”, kazao je.

Bosna i Hercegovina treba novu Trojku

Političke partije jedni druge godinama nazivaju izdajnicima. Kako se postaviti naspram dvojca Čović-Dodik?

“Nije lako voditi politiku sa Dodikom i Čovićem čiji su politički ciljevi suprotni od probosanskih političkih stranaka. Ja potpuno razumijem tu tešku poziciju i nisam čovek koji je spreman sada bilo koga i bilo koju političku partiju, bilo kojeg lidera nazivati zločincem i izdajnikom. Ne treba taj vokabular da bude na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, već trebaju biti inicijative, ideje koje okupljaju na pitanjima koja se tiču budućnosti Bosne i Hercegovine. Ja očekujem od odgovornih lidera, političara da suspregnu svoje animozitete jedni prema drugima i da stave na sto ona pitanja koja se tiču budućnosti Bosne i Hercegovine”, kazao je Lazović.

Lazović je kazao i da treba napraviti novi dogovor političkih partija koje su građanski orijentisane.

“Ono što je za mene bitno u ovom trenutku to je da se mora napraviti jedan dogovor, sporazum, između političkih stranaka koje su ideološki bliske”, kazao je Lazović.

Na konstataciju voditelja Amira Zukića da je to nemoguće jer se udružuju stranke potpuno različitih ideoloških načela poput DF-a i SDA, član Demokratske fronte je kazao da SDA i DF nisu zajedno.

“Vidite, DF nije sa SDA. Nema nikakav sporazum sa SDA, nema dodirnih tačaka sa SDA. Drugo je kad se napravi vlast, ali je potrebno da jedna politička stranka, evo sada DF, jasno izgradi svoju poziciju kada je u pitanju građanska država Bosna i Hercegovina i na tom pitanju DF egzistira kao najzbiljnija politička stranka koja to zastupa. Trpi razne udarce, trpi ponižavanja, trpi na konto te ideje i politička, da tako kažem, pljuvanja od strane političkih protivnika”, kazao je Lazović. 

 Je li DF pogriješio što je ušao u koaliciju sa SDA?

“SDA je jaka stranka, ne smijemo zatvarati oči pred time. Ona okuplja najveći broj Bošnjaka kao glasača i nju ne treba zanemarivati. Ali ja ne verujem da je SDA sposobna da napravi građansku državu Bosnu i Hercegovinu. Ona po svom statusu, po svom projektu da tako kažem, ne može okupiti sve građane Bosne i Hercegovine da joj daju podršku. Prije 10-15 dana sam bio u zapadnoj Hercegovini i razgovarao sa par svojih prijatelja koji su hrvatske nacionalnosti, koji su me kritikovali što sam ja prešao u DF jer kao to je građanska država, to je unitarna država, to je dominacija Bošnjaka nad Hrvatima, nad Srbima i tako dalje”, objasnio je Lazović.

Kazao je i da želi jasan program izgradnje građanske države.

“Ja sam na posljednjoj sjednici predsjedništva DF-a govorio o tome da DF treba jasno izaći sa jasnim programom kako i na koji način podrazumijeva izgradnju građanske države”, dodao je Lazović.

Lazović je kazao i da BiH treba novu Trojku, a ne ovu postojeću, Trojku koja se okuplja oko ideje socijaldemokracije.

To bi prema njegovom uvjerenju trebala biti zajednička platforma DF-a, SDP-a i Naše stranke i nekih drugih stranaka.

Kazao je da bi takvu ideju podržao Željko Komšić ali ne i Nermin Nikšić.

“Zbog takve ideje su nas i izbacili iz SDP-a”, kazao je Lazović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje