Lista čekanja kao presuda: Zašto onkološki pacijenti u BiH ostaju bez terapije

Planinčić smatra da se desilo upravo ono što se i pretpostavljalo, s obzirom da vlasti nisu poduzele nikakve korake.

"A ako vidimo šta je pacijentu potrebno - dostupnost lijeka, potreban mu je put, kontinuitet u liječenju, sve su to stvari koje zahtijevaju planiranje kroz budžet, registar pacijenata, da se budžet zaista planira po potrebi pacijenata, a ne zbog administracije", naglasio je.

Uputio je i pitanje nadležnima da li razumiju šta znači lista čekanja u Fondu solidarnosti, a ujedno i odgovara:

"To je vrijeme presudno za pacijente. U tom vremenu kada pacijent čeka, bolest se pogoršava, veoma često ide bolest na gore i ne samo to nego dođe do smrtnih slučajeva".

Pojašnjavajući proceduru propisivanja lijekova, kojih trenutno nedostaje, a od kojih ovise životi onkoloških pacijenata i stvarno stanje nastavlj:

"U udruženju u kojem se nalazim smo zatrpani pozivima. Iz razlog što je danas 14. januar, a pacijenti kojima je tek dijagnotisticirana bolest potrebni su lijekovi, ti su lijekovi na listi Fonda solidarnosit, da bi doktor primijenio te lijekove mora poslati komisiji da ih odobri, bez obzira što imamo konzilij. Međutim, mi čekamo da se sastane komisija, koja se kalendarski jednom u mjesecu sastane, da oni sjednu i razgovaraju o terapiji. Oni se ponašaju kao da se ne govori o bolesti", smatra naš gost.

A kako funkcioniše refundacija lijekova, odnosno sredstava pacijentima koji lijek nabave vlastitim sredstvima - obično jer nisu u mogućnosti čekati da dođu na red na listi čekanja Fonda solidarnosti.

"Refundacija je 10 hiljada na godišnjem nivou, a lijek može koštati i 200 hiljada, pola miliona KM. Pacijentu se refundira kroz 10 hiljada na godišnjem nivou, i to samo ako je lijek registrovan u BiH i nalazi se na lsiti. Ako nije, on ne dobije nikakvu refundaciju", pojasnila je Stefanišin.

Planinčić se nadovezao na temu dostupnih lijekova koji se nalaze na listi, te postavlja pitanje šta je sa svim inovativnim lijekovima, njih na stotine koji su u primjeni u Europskoj uniji, a koji uopšte nisu registrovani u BiH i ne nalaze se na listi.

"Kada bismo mi to uradili, revidirali listu, kada bi se primijenile smjernice koje europska udruženja propisuju, koliko bi tada bilo pacijenata na listama čekanja. Kada bi doktor imao mogućnost da kaže 'primijenićemo savremenu terapiju, smjernice donesene u aprilu ili maju, koliko bi tada bilo tih citostatika koji nedostaju?", zapitao je Planinčić sugerišući na katastrofalni tretman koji imaju onkološki pacijenti u procesu liječenja.

Kako se snalaze?

"Tako što su na humanitarnim akcijama, brojevima. Prodaju imovinu ako je neko ima. Prodaju imovinu ako neko ima. Fond solidarnosti je osnovan 2002. godine, definisani su načini kako će se osigurati sredstva, tačno se napravilo i piše kako se puni budžet. Šta mi imamo 2026. u zdravstvenom sistemu FBiH? Imamo totalnu netransparentnost, pacijenti koji žive u drugim kantonima npr. u Unsko-sanskom, oni su uskraćeni za osnovna prava, oni ne mogu da urade analizu krvi, iz USK dolaze u Sarajevo, pacijent je bolestan, nikakav, putuje 5-6 sati, primi injekciju i ide nazad. Trebaju li za to milioni? Treba reogranizacija da pomogne pacijentu", odgovara Planinčić.

Lista smrti

Na ovu temu, odnosno horor koji prolaze pacijenti i njihovi bližnji, nadovezala se i Stefanišin.

"Sve je stres, kada oboli pacijent nije samo pacijent obolio već cijela porodica. Pacijentu je da se uzme u koštac i prihvati bolest pa lijecenje, ali kada dođemo do toga da nema terapije, najgore je kad nije dostupna, tu nastaje košmar za pacijenta. Govorimo stalno da veliki broj pacijenata prodaje nekretnine da se liječi, kad proda pitanje je da li je lijek uopšte za njega, a prolazi vrijeme. Isto je u Fondu solidarnosti - dok pacijent dođe na red na toj listi smrti pitanje je da li je taj lijek za njega", naglasila je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad