Litijuma u Bosni i Hercegovini ima na sedam lokacija, preliminarni su podaci rudarskih stručnjaka. Koliko ga ima, ne zna niko, jer detaljna istraživanja nisu urađena. Uprkos tome, a zbog činjenice da su zalihe ove rude u svijetu limitirane na 2100. godinu, mali balkanski region pod globalnom je lupom.

Švajcarski Arcore i kanadski Rock Tech zajedno bi da ekspolatišu litijum iz Lopara, male majevičke opštine. Već pet godina investitori znaju za bogata nalazišta litijeva i magnezijumova karbonata, bora i kalija na ovoj lokaciji, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Za sada se znaju namjere, kopati litijum u Loparama, te ga prerađivati u Njemačkoj, što će raditi kanadska firma. Sve će se koristiti u industriji baterija i automobila od 2026. godine, a mediji pišu da Rock Tech već ima potpisane ugovore sa gigantima poput Mercedesa. Globalna nalazišta su pri kraju kaže to Suzana Gotovac Atlagić, profesorica sa banjalučkog PMF-a.

“Radi se o strahovitoj potrebi za litijum jonskim baterijama. Prirodne rezerve litijuma, kolike god da su, a ograničene su, neće biti dovoljne, očekuje se velika kriza 2100. godine, ako se nastavi sa ovim tendencijama prelaza na elekrične automobile i sve ostale varijante zamjene fosilnih goriva“, kaže Gotovac Atlagić.

Sedam je lokacija u BiH bogatih ovom rudom. Pored Lopara gdje je istraživanje završeno, magmatske stijene od Srbca do Foče potencijalna su nalazišta.

“Uglavnom magmatske kisele stijene. Perspektivna mjesta na geološkoj karti smo izdvojili: planina Motajica na sjeveru, Prosara do nje, kompleks magmatskih kiselih stijena u reonu Srednje Bosne, pa istok Čajniče, Foča, Goražde i Srebrenica. To su lokaliteti koji su povoljni sa stijenskog aspekta, no svakako provesti istraživanja po pitanju koncentracije litijuma”, navodi Elvir Babajić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli.

Više detalja ima Snežana Mitrović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad