Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis prozvao je zapadni svijet zbog, kako je naveo, dvoličnog stava prema ratu u Ukrajini i sve veće normalizacije ruskih radnji u toj državi i njihovom odnosu prema kontinentu. 

“Zašto Ukrajini ne šaljemo sve što joj je potrebne za okončanje rata? Zašto izbjegavamo pojedinosti tokom debate o članstvu Ukrajine u NATO-u? Zato što se još uvijek vjeruje da se nakon rata možemo vratiti na priješnje stanje – kao da se ništa nije ni desilo, kao da je 24. februar bio samo kiks,” rekao je Landsbergis.

Why aren’t we sending Ukraine all the tools needed to end the war? Why are we avoiding specifics during the debate on Ukraine‘s membership of NATO? Because the belief is still alive that after the war we can return to business as usual, as if February 24th was just a glitch.

— Gabrielius Landsbergis🇱🇹 (@GLandsbergis) December 4, 2022

Taktika po kojoj Rusija ostaje neporažena i spremna za buduće partnerstvo je toksična, naglasio je te upozorio da “to dovodi do poziva da se rat okonča pregovorima umjesto da se okonča ukrajinskom pobjedom. Neki čak predlažu ukrajinske teritorijalne ustupke kao poklon osvajačima.”

“Međunarodni pravni poredak ne funkcioniše na taj način. Rusiju ne bi trebalo neprekidno pozivati na ‘mirovne’ pregovore kao nagradu za brutalni napad, okupaciju i ubijanje svojih susjeda,” napisao je litvanski šef diplomatije.

Upozorio je i na postepenu normalizaciju svega onoga što Rusija radi kao suštinski pogrešnu.

Pogrešno je i uvjerenje da se trenutna sigurnosna arhitektura multilateralnih regionalnih i globalnih organizacija mora očuvati kao “najbolje rješenje koje imamo,” napisao je on.

“Međunarodne organizacije su u potpunosti zakazale u sprječavaniju sukoba u Europi čiji razmjeri nisu viđeni još od Drugog svjetskog rata. U najmanju ruku, bi moralo doći do promjena unutar tih organizacija. Ali ne treba isključiti ni mogućnost da neke organizacije nestanu, te da se formiraju nove,” napisao je Landsbergis.

Podsjetio je i da je bezbjednosna arhitektura u Europi preispitivana po završetku svih ranijih sukoba u Europi, kada bi se formirale nove strukture. Kao primjer navodi formiranje Ujedinjenih nacija koje su se pojavile nakon “grešaka napravljenih tokom ere Lige naroda.”

“Rusija se prvo suočiti sa porazom na bojnom polju. Za to je Ukrajini potrebna sva naša pomoć. Svo oružje, sva pomoć koju joj možemo pružiti. Inače će Rusija nastaviti pokušavati da izmjeni [karakter Europskog] kontinenta u skladu sa svojom imperijalističkom vizijom svijeta. U interesu je Europe da se izbori i pobjedi osvajača (Rusiju). Nakon ovog poraza (u Ukrajini) potrebno je stvoriti novi sistem na osnovu lekcija naučenih iz prethodnih grešaka”, napisao je litvanski Ministar te upozorio:

“Oslanjanje na ekonomsku razmjenu kao princip uzajamnog osiguranja, desekuritizacija, davanje agresorima prava veta o sigurnosnim pitanjima – neke su od zabluda koje nisu uspjele osigurati bezbjednost kontinenta.”

Zaključio je da se strategija zapadnog svijeta mora preispitati i ogledati u novoj sigurnosnoj arhitekturi koja će osigurati sigurnost kontinenta u narednim decenijama. Mišljenja je da je potrebno graditi novi sistem sa Ukrajinom, a ne sa Putinovom Rusijom.