Mnogi važni događaji dogodili su se u proteklih nekoliko sedmica u vezi s težnjama zemalja regije Zapadnog Balkana za članstvom u Europskoj uniji, s preporukom Europske komisije i odobrenjem Vijeća za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom i izborom novih ambasadora u regiji, što bi moglo imati pozitivan efekat na svaku novu zemlju članicu, smatraju mađarski eksperti u osvrtu na nedavne događaje uz naglasak na političke napetosti koje su i dalje prisutne. Tekst ističe i potrebu preoblikovanja politike susjedstva EU, kako bi mogla "djelovati" a ne "reagirati" na krize.

Europska komisija je 12. marta preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, koja je bila posljednja zemlja u regiji koja je čekala odluku. Odluka koju je Vijeće službeno odobrilo donesena je zbog napretka postignutog u usvajanju zakona o sprječavanju sukoba interesa, borbi protiv pranja novca, reformi pravosuđa i upravljanju granicama, potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, podsjeća autor teksta objavljenog na naučnoj platformi Univerziteta Ludovika u Budimpešti.

Paket proširenja za 2023. također spominje važan napredak koji je zemlja postigla u jačanju temeljnih prava za svoje građane, osiguravanju pravedne tržišne konkurencije i predlaganju projekata u skladu sa zelenim i digitalnim prijelazima EU. Očekuje se da će do 2030. zemlja poboljšati vodovodnu i kanalizacijsku mrežu za više od 770.000 stanovnika i uložiti u više od 180 megavata obnovljive energije uključujući modernizaciju hidroelektrane Čapljina.

“Iako je zemlja postigla značajan napredak, političke napetosti i dalje su prisutne u Srbiji i u vezi s masakrom u Srebrenici, koji je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju službeno priznao kao genocid tokom svog 24-godišnjeg mandata. Nerazriješene historijske traume sa kojima su se porodice i društva morale – i dalje moraju nositi – još uvijek utječu na bilateralne političke odnose i odnose među ljudima, uz znatno sporiji napredak od svih reformi koje preporučuje EU. Bez obzira na to, Služba za vanjsko djelovanje EU imenovala je Luigija Sorecu za ambasadora EU u Bosni i Hercegovini, koji je prethodno bio na sličnoj poziciji u Albaniji“, navodi se u tekstu.

Uz nadolazeće izbore za EU, zemlje kandidatkinje bit će zainteresirane za to kako će nova Komisija i Europski parlament osmisliti strategiju i odrediti prioritete za članstvo u EU, navodi autor, dodavši kako se od mađarskog predsjedavanja EU očekuje da će imati “snažan regionalni fokus, baš kao i 2011.“, što može značajno poboljšati sigurnost duž granica EU, pružiti strateške smjernice članicama EU i zemljama kandidatkinjama za određivanje konkretnih datuma za pridruživanje bloku i rješavanje bilateralnih sporova.

“EU će morati značajno preoblikovati svoju politiku susjedstva kako bi “djelovala” umjesto da reagira na krize. To će morati ići ruku pod ruku s unutarnjom institucionalnom reformom kroz stvaranje novih vrsta institucija uz uvođenje novih načina donošenja odluka koji nadilaze uobičajenu raspravu kvalificiranom većinom naspram jednoglasne rasprave. Uspostava Vijeća sigurnosti EU može biti prvi korak za države članice u radu na strateškoj autonomiji koja uključuje zemlje Zapadnog Balkana na putu. Iako je do europskih izbora ostalo manje od 100 dana, EU će biti na važnom ispitu pred svojim susjedima i svijetom u cjelini“, zaključuje se u tekstu.