Ana Kotur-Erkić je prije osam mjeseci izgubila bebu. Živjela je tri dana po rođenju. Dok je sakupljala dokumentaciju za ukop bebe, saznala je da ima zakonsko pravo na porodiljsku naknadu, budući da je rodila živo dijete. Kontakt je dala Gradskoj upravi Banjaluke i odlučila prihvatiti naknadu. Nedavno je s nepoznatog broja dobila poruku koja ju je uznemirila.
“Ponosni smo na činjenicu da Banja Luka može biti uz vas u svim važnim trenucima, posebno u trenucima kada se ostvarujete u ulozi roditelja. Podrška porodiljama samo je jedna od značajnih politika koje smo ostvarili u našem gradu, jer Banja Luka je porodica”, napisano je u poruci.
Broj s kojeg je Ana dobila poruku nije registrovan na aplikacijama za komunikaciju Viber i WhatsApp, niti u imeniku opretara Mtel iz kojeg navode da nije riječ o pretplaćenom broju već dopuni za koju, ukoliko se radi o uznemiravaju, upućuju na prijavu policiji.
Kotur-Erkić kaže da ju je, kao roditelja koji je izgubio bebu, poruka uvrijedila i podsjetila na političke slogane.
“Prva asocijacija koju sam imala kad sam pročitala poruku – ‘o ne, političko lešinarstvo’, jer je poruka obilovala rečenicom ‘Banjaluka je porodica, nama je važno’. Kome nama?“, pita se sagovornica Detektora.
Podršku porodiljama pruža Grad Banja Luka na čijoj internet stranici je navedena procedura za slanje zahtjeva Odjeljenju za društvene djelatnosti, ali i informacije o broju odobrenih pomoći. Broj Odjeljenja kojem je Ana dala svoj kontakt prilikom slanja zahtjeva nije isti kao broj s kojeg je dobila poruku.
U ovom odjeljenju negiraju da su dijelili broj telefona.
Novinarima Detektora javili su se i drugi građani koji su prijavili neovlašteno dijeljenje njihovih brojeva telefona različitim kompanijama i u različite svrhe.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka su potvrdili da je broj telefona lični podatak i da se tako tretira u skladu sa zakonom, ukoliko se uz pomoć njega može utvrditi identiet.
Da bi određeno javno tijelo i privatna kompanija ili pojedinac prenio drugom broj telefona, iz Agencije navode da za to mora postojati pravni osnov, saglasnost vlasnika ili neke posebne uslove po ugovoru, zakonu ili legitimnom interesu.
Pravnik iz Banjeluke Aleksandar Jokić kaže da broj telefona može biti lični podatak, naročito u situaciji u kojoj je vezan za nečije ime ukoliko je postpaid korisnik.
“Broj telefona je podatak o ličnosti i iz tog razloga što se obično daje u kontekstu ostalih podataka, to su podaci koje ostavljamo obrađivaču ličnih podataka za određenu svrhu”, pojašnjava Jokić koji smatra da se takav podatak ne smije koristiti izuzev svrhe u koju je dat i da njegovo širenje može predstavljati zloupotrebu.
Dragana Obančić, referent za demografiju Odjeljenja za društvene djelatnosti Uprave Grada Banja Luka kaže da je pristup bazi podataka koji su dobijeni za ostvarivanje prava porodiljske naknade vrlo ograničen.
“Suštinski, Odjeljenje ima pristup ili ako je još uključeno neko drugo odjeljenje ili recimo kabinet, ali koristi se isključivo u te svrhe. Mi te brojeve koristimo da dopunimo njihovu dokumentaciju”, kaže Obančić.
Na pitanje da li pod kabinet misli na kabinet gradonačelnika, Obančić je potvrdila.
“Da, ali konkretno nisu koristili”, objašnjava ona.
Poruke sadržaja kakav je dobila Ana, koja je jedino ovom odjeljenju dala broj telefona, kaže da nisu slali.
“Što se mene tiče, ja nisam. Ali treba provjeriti i sa ostalim šefovima odjeljenja. Ipak, koliko ja imam informaciju, nismo slali”, dodaje ona.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nije odgovarao na pozive i poruke za komentar.
Komercijalna zloupotreba ličnih podataka
Korištenjem broja telefona, bez saglasnosti vlasnika tog ličnog podatka, može doći do ekstremnih političkih i komercijalnih zloupotreba, objašnjava Jokić.
“Možemo doći onda do mnogo veće zloupotrebe ličnih podataka kao što su davanje mogućnosti da se šalju reklamni materijali, to je negdje iz komercijalnog aspekta zanimljivo, zato što mnoge kompanije plaćaju takve usluge velikom broju lica”, kaže ovaj advokat.
Građani koji su se javili novinarima Detektora kažu da su najčešće dobijali poruke od osiguravajućih kuća ili privatnih kompanija, a da s njima nikada nisu imali nikakav dodir niti su im dali svoje podatke.
Novinarka Azra Ličina je prije skoro četiri godine dobila prvu neželjenu poruku.
“To je počelo prije skoro četiri godine, a traje do danas. Prvi put sam ostala frapirana kad sam dobila poruku, tiče se astrologije”, počinje priču Ličina i objašanjava kako su poruke sadržavale razne astrološke i tarotske navode koje nikada ranije nije koristila.
Ličina kaže da je pokušala istražiti broj telefona, ali nikada nije saznala kome pripada.
“Vidjela sam na forumima da se dosta ljudi žali na iste ili slične stvari i postavljaju pitanje odakle im brojevi jer nisu dali za te svrhe nikada”, rekla je i dodala da je nekoliko osoba na forumima dovodilo u vezu i agencije koje su koristile podatke svojih klijenata.
“Tada sam se sjetila da sam i sama radila samo nekoliko dana u agenciji, koja je poslije i ugašena, a da smo koristili podatke klijenata jedne banke i da smo zvali te ljude i pitali da li su zadovoljni, ispred agencije, ne banke“, sjeća se Ličina.
Građani u Tuzli su se javili novinarima Detektora i naveli da su primijetili da je podatke koje je uzimao lanac trgovina u svrhu nagrada i promocija koristila marketinška agencija za potrebe drugih klijenata, protivno njihovom znanju i dopuštenju.
Sanjin Bajramović je novinarima Detektora podijelio svoje iskustvo sa zloupotrebom njegovog broja telefona kroz oglašavanje osiguravajućeg društva s kojim nikada nije imao doticaj, niti kroz osiguranje vozila i nekretnina, niti kroz putno-zdravstveno osiguranje.
“Iz tog razloga imam strah da je baza podataka s mojim brojem telefona neovlašteno ustupljena”, kaže te smatra da treća lica koja koriste njegov lični podatak mogu steći ličnu korist.
“Ovim podacima se mnogo lakše doseže do željene potrošačke publike, te na taj način mogu direktno i indirektno nuditi svoje proizvode”, rekao je Bajramović.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka navode da svi građani mogu zahtijevati da se njihov broj ne koristi u promotivne svrhe kod subjekata koji im se javljaju, ili se javiti agenciji i ukazati na zloupotrebu.
“Ono sto je važno istaknuti da i kada građani pristanu da budu kontaktirani u svrhe direktnog marketinga, svoju saglasnost mogu povući u bilo koje vrijeme”, naveli su iz Agencije.
Posljedice mogu biti ozbiljne
Ana Kotur-Erkić danas pokreće pravne korake zbog kršenja prava na porodični život i privatnost. Ona smatra da njen porodični status majke djeteta kojeg više nema ne smije da zna i koristi niko izuzev osobe koja odlučuje o određenom pravu za koju je ona dala saglasnost.
“Ovdje je stvar i krivičnih odgovornosti, odgovornosti institucija koje se bave zaštitom ličnih podataka, i ovdje je stvar odgovornosti prema javnosti, sad govorimo o gradonačelnikovom bilbordu na kojem on kaže ‘Banjaluka je porodica, srećni praznici’, ta rečenica ista je korištena u poruci koju sam ja dobila”, objašnjava Kotur-Erkić.
Jokić građanima poručuje da, ukoliko primijete zloupotrebe nad njima ili drugim licima, prijave ih Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH sa naznakom da je došlo do povrede obaveze čuvanja ličnih podataka od strane lica kojem su ti podaci dati i da se traži da se zaštite njihova prava.
“Ukoliko te institucije utvrde da je došlo do povrede, Agencija za zaštitu ličnih podataka može naložiti zabranu daljeg distribuiranja ličnog podatka i njegovog korištenja“, kaže Jokić i podsjeća da građani mogu pokrenuti i sudski postupak za naknadu štete, ukoliko je do nje došlo.
Kotur-Erkić kaže da slučajevi kao njen kod pojedinaca mogu izazvati ozbiljne posljedice.
“Ja šest mjeseci već radim sa psihologom na onome što sam preživjela kao traumu i stvarno se dobro nosim s tim, ali ovo znači da se ja vraćam pet koraka unazad. I šta je osobama koje nemaju nikakav kapacitet za oporavak”, kaže ona.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!